Mi smo zemlja u kojoj na izborima može glasati više ljudi nego što u zemlji ima starijih od 18. Ne 500 ljudi više, ne ni 50.000 više nego pola milijuna ljudi više. Dakle, imamo cijeli jedan Split, Rijeku, Osijek i Šibenik fantomskih birača.
I čovjek bi mislio da se sada ministarstvo uprave bacilo na sređivanje popisa, da je policija krenula provjeravati lažna prebivališta, da je MUP odredio cijeli plan i uputio policijske uprave otkud da krenu.
Jedan od rijetkih koji se bavio tim problemom još davne 2009. godine je Marko Rakar. On je prvi razotkrio tu priču i dobio svjetsku nagradu za e-demokraciju u francuskom parlamentu.
Hrvatska vjerojatno nije jedina zemlja koja ima više birača nego stanovnika, lai je vjerojatno jedina u kojoj ti birači koriste sva svoja prava, kaže Rakar i dodaje da je ta činjenica šokantna strancima.
"Ljudi su bili u šoku ne mogu shvatiti kako imamo više birača nego stanovnika. Dancima sam to pokazivao i oni ne mogu povezati te dvije činjenice. Nama je to potpuno normalno. Od 2009. do danas nije se puno toga promijenilo", objašnjava Rakar.
Onima koji bi se trebali baviti s tim je u interesu da ti birači postoje, tvrdi Rakar, te su u pravilu to najčešće birači desnih političkih stranaka HDZ-a ili Mosta ili su to glasači nacionalnih manjina.
"Imamo problem u dalmatinskom zaleđu gdje ljudi dolaze iz Bosne i Hercegovine glasati, kao što imamo problem s nacionalnim manjinama koje dolaze glasati na Baniju i istočnu Slavoniju. oni postvaruju i neke beneficije, na primjer na zdravstveno osiguranje", kazao je Rakar.
"Policija je ta koja upisuje da ljudi stanuju na nekoj adresi. Mi ne možemo očekivati od policajca koji je upisao 400 ljudi na jednu adresu da on bude taj koji će provjeriti da te adrese nema. Sve dok oni koji upisuju na adrese i budu oni koji će provjeravati, apsolutno se ništa neće dogoditi", objašnjava Rakar.
"O ovoj temi se mora razgovarati i ona se mora riješiti. Ne možemo imati pravedno društvo ako nemamo pravedne izbore. Pravedne izbore ne možemo imati dok nemamo čiste i jasne biračke popise", ističe informatički stručnjak.
Od 2009. godine do danas se ništa nije promijenilo, no mi smo u međuvremenu ušli u Europsku uniju i neki pravni standardi postoje kojih nije bilo prije, kaže Rakar i dodaje da se nada da će se u sljedećih nekoliko godina dogoditi promjena jer sada znamo o kojim se ljudima radi i koji su razlozi. "Jedino nam nedostaje politička volja da se to riješi", zaključio je Rakar.
