Od 38 zemalja, hrvatska javna uprava je na 35. mjestu - gore od nas su jedino Rumunjska, Grčka i Mađarska. Savršena je to tema za komunikacijskog stručnjaka Marka Rakara, koji je imao iskustva u radu na digitalizaciji i bazama podataka u javnoj upravi, a na društvenim mrežama je najglasniji kritičar ovog čudnog digitalno-analognog sustava državne i javne uprave.
Nije ni čudo da kritizira jer nije jasno kako je moguće iz mandata u mandat ulagati milijarde kuna u digitalizaciju javne i državne uprave, imamo politike i strategije, a rezultat je ovako očajan...
"Nije to posebno neočekivano, naši ministri uprave nisu školovani da upravljaju sustavom uprave pa ne znam što bi oni mogli učiniti. Navodno postoje ljudi oko njih, ali to je kao inteligencija u svemiru, vjerujemo da postoji, no nismo je vidjeli", kaže Marko Rakar.
Ipak, bez obzira što se svako malo netko sjeti da neki osobni dokument treba biti digitaliziran, nastaje kaos kad bilo što od toga treba obaviti.
"Hrvatska godišnje troši na informatizaciji oko milijardu kuna godišnje, ali to je za rješenja koja su nepotrebna u današnje vrijeme. Osim toga, ministarstva ili agencije rade zasebne sustave koji su nekompatibilni jedni s drugima. Pa kad dobijete dva informatičara iz dvije institucije u jednu sobu, ustanovimo da je jedan nekompetentan. Tad naprave jasnu liniju razdvajanja i "padne" dogovor", objasnio je Rakar pa se osvrnuo i e-Građani, ali i na Finu koju često i žestoko kritizira:
"Jako malo ljudi to koristi redovito i naše digitalne usluge su očajne, izgledaju kao softver iz devedesetih. Inače, moderne civilizacije ne poznaju ništa slično Fini, ona nema nikakvu vrijednost. To u drugim zemljama rade financijske institucije u pravilu. Nema funkcije koju FINA obavlja, a da je ne bi neka druga institucija mogla jeftinije i brže."
Osim Fine, još jedna velika institucija "guta" ogroman novac za digitalizaciju i objedinjavanje državnog servisa. Riječ je o APIS-u, no malo tko će isprve znati što se tamo radi.
"To je posebna priča. Riječ je o trgovačkom društvu koje bi trebalo biti zaduženo za "cloud" i nedavno su imali natječaj oko njega pa će se dogoditi to da će biti najskuplji na svijetu. Usluge se naplaćuju tri do četiri puta više no što se to plaćalo ranije. Imamo, primjerice, CarNET koji nema nijedan jedini metar vlastite žice, ali preprodaju ih dalje", naveo je Rakar pa uz osmijeh kazao za kraj da s Kuščevićem priča počinje i zaključava.
