Nakon što je iz kabineta ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Josipa Aladrovića objavljeno da će krajem kolovoza ili početkom rujna početi formalne konzultacije sa socijalnim partnerima o tome kako organizirati rad od kuće – koji je postao sve više zastupljen nakon izbijanja koronakrize - i treba li i taj oblik rada posebno regulirati zakonima i propisima, odnosno, dodatno ga definirati u Zakon o radu, razgovarali smo s čelnikom jednog od najjačih sindikata u Hrvatskoj, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladenom Novoselom.
Većina njihovih članova radi na poslovima na kojima nije bilo mogućnosti dugotrajnog rada od kuće, no u vrijeme primjene najstrožih mjera primali su i primjedbe radnika koji su radili od kuće. „Uglavnom su se žalili na lošu organizaciju od strane poslodavca koja je imala za posljedicu veće opterećenje radnika. Nekima primjerice nisu bile omogućene neke osnovne tehničke pretpostavke kao što je pristup serveru, a puno ih se žalilo i na prekomjerni i cjelodnevni rad zbog neujednačenih radnih rasporeda. Poseban problem bilo je naravno usklađivanje poslovnih obveza i brige za djecu zbog zatvorenih škola i vrtića, no tu je zakazala država koja nije osigurala plaćeni dopust roditeljima zbog brige za dijete, kao što je to bio slučaj u većini zemalja EU“, opisuju iskustvo radnika iz vremena najstrožih mjera zbog pandemije koronavirusa u Sindikatu.
Novosel smatra
Znakovita presuda iz Švicarske
„Dojma smo da su radnici prisilni rad od kuće shvatili kao izvanrednu situaciju u kojoj smo se svi našli, tako da, iako su brojni radili u doista ispod adekvatnim uvjetima, većina u startu zapravo nije imala ni neka očekivanja od poslodavaca. No kako se epidemija smirila, savjetovali smo sve radnike da, ukoliko još uvijek rade od kuće, pokrenu inicijativu za izmjenom svog ugovora o radu kako bi se njime uredila za njih važna pitanja i provelo usklađivanje sa zakonskim uvjetima. Pod time mislimo na pitanja radne opreme, naknade drugih troškova kao što je to trošak interneta, prehrane i sl.“, kaže Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
Smatra da nam tek slijedi razvijanje svijesti i prakse što znače obveze poslodavaca u području rada kod kuće. A da je i u drugim zemljama EU bilo mnogo nepoznanica o tome koje su obaveze poslodavaca podsjeća na presudu najvišeg švicarskog suda koji je presudio u korist radnika koji je za vrijeme lockdowna bio prisiljen raditi od kuće: Sud je poslodavcu naložio obvezu pokrivanja dijela stanarine.
Novosel upozorava da su tarife za rad predmet individualnog ugovaranja ili kolektivnog pregovaranja, tako da je na radniku odnosno radnicima da ispregovaraju veću plaću za rad od kuće ako smatraju da se radi o otežanim uvjetima rada, odnosno ako smatraju da bi to bilo pravedno s obzirom na uštedu koju poslodavac ostvaruje time što radnici rade od kuće. Naravno, povećana plaća ne kompenzira naknadu troškova koji se plaćaju posebno. „Nažalost, kod nas se rad od kuće još uvijek smatra jednom vrstom privilegije za radnike pa se uglavnom vode rasprave može li se rad od kuće platiti manje, što je zakonom izričito isključeno“, kaže Novosel.
Iako se o tome govorilo, sindikati tvrde kako na konzultacijama s Vladom nije bilo govora o mogućem zakonskom smanjivanju otpremnina ili skraćivanju otkaznog roka. Foto: Pixsell
Od kuće se radi duže od 48 sati tjedno
Na pitanje što bi on, odnosno sindikat koji predstavlja, poručio ministru Aladroviću uoči najavljenih izmjena i reguliranja rada od kuće, Novosel odgovara da vodstvo SSSH ne smatra da postoji potreba za dodatnom zakonskom intervencijom u institut koji regulira rad od kuće, nego da bi se dodatni uvjeti trebali urediti u pregovorima između predstavnika radnika i poslodavaca, kolektivnim ugovorom. U takvom kolektivnom ugovoru zakonske odredbe (o mogućnostima uređenja radnog vremena, kriterijima za troškove režija, stručnog osposobljavanja i usavršavanja) mogu se detaljizirati, a regulativa bi svakako trebala uključivati i minimalne radne uvjete, pravo na 'isključivanje' radnika i pravo radnika na izbor povremenog rada od kuće, ukoliko to posao dopušta.
„Potrebno je regulirati zaštitu radnika od prekovremenog rada i zaštitu privatnog života, budući da istraživanja pokazuju da radnici koji rade od kuće imaju čak dva puta veću vjerojatnost da rade dulje od 48 sati tjedno, i čak 6 puta veću da rade u slobodno vrijeme. Uz to, trebalo bi regulirati zaštitu na radu kod rada na daljinu (distance work). Poslodavci bi svakako trebali uložiti dodatan trud kako prilagoditi organizaciju rada i svoje obveze kao poslodavca takvom načinu rada, pogotovo kako se radnici ne bi osjećali izolirano i kako bi se daje osjećali uključenima u radni kolektiv. Budući da radnici rad od kuće često opisuju kao puno intenzivniji i zamorniji, trebalo bi razmišljati i o skraćivanju radnog vremena kod rada kod kuće“, zaključuje Mladen Novosel.
