DIVJAK ZA RTL DANAS /

'Radimo na ustroju registra diploma, a u kurikulum na velika vrata ulaze suvremena književna djela'

Gošća u RTL Danas bila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak

7.2.2019.
19:03
VOYO logo

Provjere diploma su jako skupe i dovode škole i druge institucije u probleme. Istodobno, nedostaje im novca za osnovne potrebe za obrazovanje.

Najskuplje je ako ih ne provjerimo. Već sad nakon tri tjedna imamo pronađene četiri krivotvorine i najskuplje je imati takve ljude koji su varalice u školama. S druge strane ako gledamo što znači zaštititi sustav, to je i zaštita od ovakvih upada u sustav i to je vrlo snažna antikorupcijska mjera. Što se tiče cijena, cijene su od nula pa do, koliko je meni najviše poznato, 200 kuna. Najveći broj fakulteta gdje se provjerava najveći broj diploma, primjerice kao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Učiteljski fakultet sveučilišta u Rijeci ili cijelo Sveučilište u Splitu, ne naplaćuje ništa. Prema tome, najveći dio provjera je besplatan. Što se tiče prosječno po nekoj školi koja ima 30-ak profesora, to je možda 2.000 ili 3.000 kuna - to je manje nego odlazak na jedan stručni skup.

Je li ovo bio jedini način da se riješi problem koji je potaknulo otkriće zapošljavanja s lažnom diplomom u Ministarstvu znanosti i obrazovanja?

Problem je sa zaštitom osobnih podataka da se ne može sve objaviti. Međutim, mi radimo i na rješenju koje će kroz određeno vrijeme, možda najviše godinu dana, omogućiti da se te diplome automatski provjerava. Nije važno kakvi su žigovi, nego je važno da se ustroji registar. Samo - ja sad pitam sve oni koji misle da je problem po školi 2.000 ili 3.000 kuna, je li problem imati čovjeka u školi koji radi 20 godina s lažnom diplomom, a mi smo nedavno s fakultetima gdje god je bilo sluha s druge strane dogovorili modele da se ne naplaćuje ništa. Oni koji bi naplaćivali više od možda nekih 70-ak kuna, jasno moraju kazati koja je to struktura troškova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do jučer su otkrivene četiri lažne diplome. Ima li ih još?

Nažalost, ako u prvih 1.000 ili 2.000 provjera nađete četiri krivotvorine, onda je dosta velika vjerojatnost da ćete kada dođete do nekakvog broja od 40.000 biti možda na desetak. Koliko ih je dosad provjereno, teško je reći - mislim oko 2.000 ili 3.000, procjenjujemo. Jer, dosta provjera je poslano, ali fakulteti kad provjeravaju - rade to svojim tempom. Međutim, i mene je iznenadilo da smo već u prva dva, tri tjedna dobili četiri odgovora koji su pokazali da se i u našem sustavu za koji sam ja smatrala da je možda od svih sustava se najviše radi na tome da se i osvijesti potreba da se ne vara u tom sustavu ... nisu to baš tako atraktivne plaće da bi netko išao krivotvoriti, barem se nama činilo u ovom trenutku - nažalost nije tako. Ali to je vrlo snažna antikorupcijska mjera. Ne samo da se sada provjere, nego smo dali i nalog da kod svakog novog zapošljavanja obavezno ide provjera. 

Što je sa školskim kurikulom? Objavili ste program za hrvatski jezik bez suvremene strane i domaće lektire. Zašto su izbačeni "Lovac u žitu" i zapravo sve knjige iz zadnjih pola stoljeća?

Svi koji kritiziraju trebali bi pročitati kurikul, a tamo jasno piše ne da nije izbačena suvremena književnost, nego da nastavnik samostalno odabire suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i to u svim razredima. Kada se govori o starijim književno-povijesnim razdobljima, da povezuje na način tako da odabere suvremen tekst koji je povezan sa straijim tekstom, da učenika potiče da sam izabere djelo i da na taj način se potiče čitanje. Dakle, ne samo da nisu izbačene, nego na velika vrata ulaze suvremena književna djela u sve razrede škole. Sve potičem da otvore kurikulum - zato je on tu.

U čemu je problem s kurikulom iz povijesti? Uz onaj za tjelesnu kulturu, povijesni je posljednji objavljen. Puno je kritike da se namjerno izbjegava Drugi svjetski rat, a forsira Domovinski rat?

Ne bih ja to tako formulirala. Ovaj kurikulum koji je sada došao iz povijesti i tjelesnoga - dosta je velik problem da se dosta bitno razlikuju od onih dokumenata koji su pušteni u javno savjetovanje što zapravo znači da smo dobili nove dokumente. Što se tiče same povijesti, mi inzistiramo na tome da dođe do rasterećenja od gradiva pa možda u petom razredu nema smisla da djeca uče, koja imaju 11 godina, sve o kamenome dobu i Peleponeskim ratovima - to je ubačeno, a već sada nije u kurikulumu povijesti i to je razlog da smo mi prije, evo, pola sata, sat objavili novo javno savjetovanje, jedno kraće od 15 dana, tako da zainteresirana javnost može dati i osvrt. Ja mislim da što se tiče samog prijedloga povijesti, meni kao laiku se čini, da je on dobro uravnotežen, ali količina sadržaja, posebno u osnovnim školama, mora biti revidirana.

Vidjeli smo užasan primjer vršnjačkog nasilja u Zadru. Kako to spriječiti; tko je odgovoran za to?

Stop nasilju u školama. Međutim, tu treba kazati da su stvarno svi u pravu koji prozivaju ravnatelja jer neprimjerena je reakcija. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u takvim slučajevima je predviđeno da ravnatelj može udaljiti učenika s nastave i to je jedan od razloga zašto smo odmah pokrenuli inspekcijski nadzor koji će utvrditi sve činjenice. Ali - potpuno neprimjereno - bilo kakva diskriminacija, a pogotovo toleriranje nasilja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo