Provjere diploma su jako skupe i dovode škole i druge
institucije u probleme. Istodobno, nedostaje im novca za osnovne
potrebe za obrazovanje.
Najskuplje je ako ih ne provjerimo. Već sad nakon tri tjedna
imamo pronađene četiri krivotvorine i najskuplje je imati takve
ljude koji su varalice u školama. S druge strane ako gledamo što
znači zaštititi sustav, to je i zaštita od ovakvih upada u sustav
i to je vrlo snažna antikorupcijska mjera. Što se tiče cijena,
cijene su od nula pa do, koliko je meni najviše poznato, 200
kuna. Najveći broj fakulteta gdje se provjerava najveći broj
diploma, primjerice kao Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Učiteljski fakultet sveučilišta u Rijeci ili cijelo
Sveučilište u Splitu, ne naplaćuje ništa. Prema tome, najveći dio
provjera je besplatan. Što se tiče prosječno po nekoj školi koja
ima 30-ak profesora, to je možda 2.000 ili 3.000 kuna - to je
manje nego odlazak na jedan stručni skup.
Je li ovo bio jedini način da se riješi problem koji je
potaknulo otkriće zapošljavanja s lažnom diplomom u Ministarstvu
znanosti i obrazovanja?
Problem je sa zaštitom osobnih podataka da se ne može sve
objaviti. Međutim, mi radimo i na rješenju koje će kroz određeno
vrijeme, možda najviše godinu dana, omogućiti da se te diplome
automatski provjerava. Nije važno kakvi su žigovi, nego je važno
da se ustroji registar. Samo - ja sad pitam sve oni koji misle da
je problem po školi 2.000 ili 3.000 kuna, je li problem imati
čovjeka u školi koji radi 20 godina s lažnom diplomom, a mi smo
nedavno s fakultetima gdje god je bilo sluha s druge strane
dogovorili modele da se ne naplaćuje ništa. Oni koji bi
naplaćivali više od možda nekih 70-ak kuna, jasno moraju kazati
koja je to struktura troškova.
Do jučer su otkrivene četiri lažne diplome. Ima li ih
još?
Nažalost, ako u prvih 1.000 ili 2.000 provjera nađete četiri
krivotvorine, onda je dosta velika vjerojatnost da ćete kada
dođete do nekakvog broja od 40.000 biti možda na desetak. Koliko
ih je dosad provjereno, teško je reći - mislim oko 2.000 ili
3.000, procjenjujemo. Jer, dosta provjera je poslano, ali
fakulteti kad provjeravaju - rade to svojim tempom. Međutim, i
mene je iznenadilo da smo već u prva dva, tri tjedna dobili
četiri odgovora koji su pokazali da se i u našem sustavu za koji
sam ja smatrala da je možda od svih sustava se najviše radi na
tome da se i osvijesti potreba da se ne vara u tom sustavu ...
nisu to baš tako atraktivne plaće da bi netko išao krivotvoriti,
barem se nama činilo u ovom trenutku - nažalost nije tako. Ali to
je vrlo snažna antikorupcijska mjera. Ne samo da se sada
provjere, nego smo dali i nalog da kod svakog novog zapošljavanja
obavezno ide provjera.
Što je sa školskim kurikulom? Objavili ste program za
hrvatski jezik bez suvremene strane i domaće lektire. Zašto su
izbačeni "Lovac u žitu" i zapravo sve knjige iz zadnjih pola
stoljeća?
Svi koji kritiziraju trebali bi pročitati kurikul, a tamo jasno
piše ne da nije izbačena suvremena književnost, nego da nastavnik
samostalno odabire suvremene književne tekstove za ostvarivanje
odgojno-obrazovnih ishoda i to u svim razredima. Kada se govori o
starijim književno-povijesnim razdobljima, da povezuje na način
tako da odabere suvremen tekst koji je povezan sa straijim
tekstom, da učenika potiče da sam izabere djelo i da na taj način
se potiče čitanje. Dakle, ne samo da nisu izbačene, nego na
velika vrata ulaze suvremena književna djela u sve razrede škole.
Sve potičem da otvore kurikulum - zato je on tu.
U čemu je problem s kurikulom iz povijesti? Uz onaj za
tjelesnu kulturu, povijesni je posljednji objavljen. Puno je
kritike da se namjerno izbjegava Drugi svjetski rat, a forsira
Domovinski rat?
Ne bih ja to tako formulirala. Ovaj kurikulum koji je sada došao
iz povijesti i tjelesnoga - dosta je velik problem da se dosta
bitno razlikuju od onih dokumenata koji su pušteni u javno
savjetovanje što zapravo znači da smo dobili nove dokumente. Što
se tiče same povijesti, mi inzistiramo na tome da dođe do
rasterećenja od gradiva pa možda u petom razredu nema smisla da
djeca uče, koja imaju 11 godina, sve o kamenome dobu i
Peleponeskim ratovima - to je ubačeno, a već sada nije u
kurikulumu povijesti i to je razlog da smo mi prije, evo, pola
sata, sat objavili novo javno savjetovanje, jedno kraće od 15
dana, tako da zainteresirana javnost može dati i osvrt. Ja mislim
da što se tiče samog prijedloga povijesti, meni kao laiku se
čini, da je on dobro uravnotežen, ali količina sadržaja, posebno
u osnovnim školama, mora biti revidirana.
Vidjeli smo užasan primjer vršnjačkog nasilja u Zadru.
Kako to spriječiti; tko je odgovoran za to?
Stop nasilju u školama. Međutim, tu treba kazati da su stvarno
svi u pravu koji prozivaju ravnatelja jer neprimjerena je
reakcija. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u takvim slučajevima je
predviđeno da ravnatelj može udaljiti učenika s nastave i to je
jedan od razloga zašto smo odmah pokrenuli inspekcijski nadzor
koji će utvrditi sve činjenice. Ali - potpuno neprimjereno - bilo
kakva diskriminacija, a pogotovo toleriranje nasilja.