Prepuštanje dijela poslova državne uprave županijama, koje započinje već 1. siječnja, doći će i do racionalizacije broja radnih mjesta. Naime, Vlada je na pitanje Bože Petrova odgovorila kako je 608 službenika zatražilo stimulativne otpremnine za koje će se iz proračuna izdvojiti oko 96,7 milijuna kuna. Iz Vlade su Petrovu napomenuli kako bi njihove plaće u idućih pet godina koštale 238 milijuna kuna. No, priznali su kako nije nemoguće da se ti ljudi ponovno vrate u sustav, piše Večernji.
"U skladu s Ustavom, svaki državljanin RH ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe", odgovorila je Vlada Petrovu, no napominju kako ne očekuju da će takvih slučajeva biti, jer otpremnine mogu dobiti samo službenici koji će 31. prosinca 2025. imati uvjete za starosnu mirovinu i koji uz 65 godina života za državnu službu imaju 15, a za službu u gradu ili općini te županiji najmanje 20 godina staža.
Vlada ne može utjecati na lokalne službenike
Time je sužen krug ljudi koji bi se mogli javiti na natječaje koje će objavljivati županije u slučaju da im, zbog državnih poslova koje su dobile, treba više ljudi. Na to Vlada neće moći utjecati, kao niti na visinu njihovih plaća, jer to ovisi o odlukama župana. Država je zakonom odredila jedino koeficijente za obračun plaća županijske skupštine koji se kreću od 1,00 do 6,00. Na potencijalne novozaposlene službenike u županijama ne odnosi se niti Zakon o plaćama u javnim službama, nego samo opći radni propisi i kolektivni ugovor. Tako se na njih ne bi odnosio niti najavljeni zakon koji bi predviđao napredovanje najboljih i kažnjavanje neodgovornih službenika.
"Što se događa sa Zakonom o plaćama državnih i javnih službenika koji najavljujete tri do četiri godine? Martina Dalić je, koliko se mogu sjetiti, o njemu govorila. Namjeravate li ga uopće provesti do kraja mandata", pitao je Petrov, a Vlada mu je odgovorila kako je rad na tom zakonu zastao “zbog velikih promjena u sustavu državne uprave”, odnosno zbog gašenja zavoda i agencija te osnivanja novih tijela, zbog čega se treba ažurirati registar zaposlenih.
Korekcije i analize koeficijenata
Dodatni problem Vladi predstavljaju i zahtjevi sindikata državnih i javnih službi za dodatnim korekcijama vrijednosti koeficijenata složenosti poslova, makar nije jasno zašto je nešto o čemu se priča tek mjesec dana uspjelo zakočiti zakon čija je procjena javnih učinaka puštena u javnu proceduru potkraj prošle godine. Donošenje tog zakona je Zakompliciralo i prebacivanje njegove izrade s Ministarstva uprave na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Vlada i dalje tvrdi kako će ustrajati na donošenju tog zakona, ali tek nakon provedene analize koeficijenata u javnim službama, za što bi mogla angažirati strane konzultante.
