Premda su Hrvati naviknuli na klasično bankarstvo, novi trendovi nisu im bauk te ih brzo usvajaju. Tome u prilog ide činjenica da je globalna financijska platforma Revolut i u Hrvatskoj sve popularnija - koristi ju već oko 150.000 građana Hrvatske te se računa da će ih biti još više s obzirom na to da se Revolutove usluge na domaćem tržištu nadograđuju i šire, piše Novi list.
Prvi korak do pristupa Revolutu jest jednostavno skidanje aplikacije, dok usluga funkcionira poput električnog novčanika koji korisnik puni ili prazni, dakle troši svoj novac te pritom izbjegava razne skrivene naknade ili tečajne razlike. Revolut je nedavno dobio europsku dozvolu za specijalizirano bankarstvo u Hrvatskoj pa će i depoziti njegovih klijenata u Hrvatskoj sada biti zaštićeni shemom osiguranja depozita.
Razlika između 'običnog' i revolucionarnog bankarstva
Novinari Novog lista upitali su Hrvatsku narodnu banku da pojasni o čemu se radi kada je Revolut u pitanju i koja je razlika između "običnog" i revolucionarnog bankarstva. Inače, o elektroničkim novčanicima govori se već preko 10 godina, a čak se svojevremeno pričalo da bi teleoperateri čak mogli izbaciti banke iz lanca pružanja financijskih usluga. No, to se nije dogodilo jer banke se prilagođavaju novim trendovima te posluju, može se reći, oduvijek. Pa premda se banke brzo prilagođavaju, ima bržih, avangardnijih i jeftinijih, baš poput Revoluta.
Image: 589491163, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no
Riječ je o dvije institucije, navode u HNB-u. Jedna je za elektronički novac koja je u Hrvatskoj prisutna još od 2019. te o Revolut banci, koja je dolazak najavila krajem 2020. godine. Ona za sada može pružati samo dio usluga kreditnih institucija, točnije, može prikupljati depozite, međutim kredite ne može odobravati.
Sjedište u Litvi
"Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, pružatelji platnih usluga u Hrvatskoj mogu biti i institucije za elektronički novac osnovane u drugoj državi članici EU-a. Institucija za elektronički novac osnovana u drugoj državi članici može na području Hrvatske, u skladu s uvjetima uređenim Zakonom o elektroničkom novcu, izdavati elektronički novac i/ili pružati platne usluge koristeći se pravom na poslovni nastan ili slobodom pružanja usluga, nakon što nadležno tijelo matične države članice o tome obavijesti HNB (tzv. passporting). HNB je o namjeri neposrednog pružanja usluga na području Hrvatske 7. siječnja 2019. zaprimila obavijest nadležnog tijela Litve – Lietuvous Bankas (Bank of Lithuania) za instituciju za elektronički novac Revolut Payments UAB. Nadzor nad institucijom za elektronički novac, koja neposredno pruža usluge u Hrvatskoj, provodi nadležno tijelo matične države članice u kojoj je toj instituciji izdano odobrenje, odnosno Bank of Lithuania za instituciju Revolut Payments UAB.
Vezano uz licencu za neposredno pružanje usluga Revolut Bank UAB, kao kreditne institucije, kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a može u Hrvatskoj pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici putem podružnice osnovane u Hrvatskoj. Također, kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može privremeno neposredno pružati usluge koje je ovlaštena pružati u državi članici u kojoj ima sjedište, i to od dana kada HNB dobije obavijest nadležnog tijela iz te države članice o neposrednom pružanju usluga s popisom usluga koje kreditna institucija namjerava pružati na području Hrvatske", tumače iz HNB-a za Novi list.
Sustav osiguranja depozita u Litvi, ne u RH
Iz HNB-a kažu da ne daju odobrenja za rad niti prudencijalno nadziru poslovanje kreditnih institucija iz drugih članica EU koje neposredno pružaju usluge u Hrvatskoj. Kažu da su za nadzor njihova poslovanja nadležna tijela država članica koja su im izdala odobrenje za rad.
"Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) vodi registar kreditnih institucija koje su licencirane za pružanje usluga u EU, te se u tom registru obavezno navodi naziv nadležnog supervizora i tijela koje upravlja službenim priznatim sustavom osiguranja depozita u državi članici.
U skladu s navedenim, HNB je o namjeri neposrednog pružanja usluga na području Hrvatske u studenome 2020. zaprimio obavijest nadležnog tijela matične države članice u kojoj je toj instituciji izdano odobrenje, odnosno Bank of Lithuania iz Litve za kreditnu instituciju Revolut Bank UAB, ali samo za popis usluga pod brojem 1. iz Priloga I. Direktive 2013/36/EU – primanje depozita i ostalih povratnih sredstava, dok ostale usluge iz tog Priloga ne može pružati. Na taj način prikupljeni depoziti uključeni su u sustav osiguranja depozita u Litvi, a ne u Republici Hrvatskoj", navode i upozoravaju u HNB-u.
Može li se plaća primati preko Revoluta?
Kada je po srijedi pitanje mogu li hrvatski građani onda sada preko Revoluta primati plaću, čini se da je situacija ipak malo zamršenija. U vezi toga HNB upućuje na Poreznu upravu pa ako ona to odobri, tada je HNB-u samo bitno da to bude u kunama.
"Za mišljenje o mogućnosti isplate plaće (primitka fizičkoj osobi) na račun – IBAN s dvoslovnom oznakom za Litvu (LT) – otvoren kod banke sa sjedištem u inozemstvu (Revolut Bank UAB) upućujemo na Ministarstvo financija – Poreznu upravu, da odgovori odnosi li se odredba članka 92. Pravilnika o porezu na dohodak, kojom je uređeno da se plaća isplaćuje na tekući odnosno žiro račun u banci, i na račun otvoren kod banke sa sjedištem u inozemstvu ili se odnosi samo na račun otvoren kod banke sa sjedištem u Hrvatskoj. Ako Ministarstvo financija – Porezna uprava smatra da se plaća može isplatiti i na račun otvoren kod inozemne kreditne institucije (Revolut Bank UAB), smatramo da je poslodavac – rezident može isplatiti zaposleniku – rezidentu samo u kunama, u skladu s Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji", zaključili su u HNB-u za Novi list.
Odgovor na pitanje u vezi primanja plaće na račun u Revolutu od Porezne nije stigao, no navodno je tu Porezna svojevremeno imala stanovite rezerve, u smislu kontrole, no s obzirom na nastupe u medijima šefa Revoluta, gdje se spominje čak i diskriminacija po IBAN-u, postavlja se pitanje što će Porezna sada napraviti.
U inozemstvu je moguće primati plaću preko Revoluta pa je logično pitanje zašto to i kod nas ne bi bilo moguće jer ipak smo članica EU-a. No, jednoznačnog odgovora još uvijek nema. Novi list navodi da je moguće da postoje tehničke zapreke jer se financijski svijet sve više komplicira, dok nacionalne porezne baš to i prate koliko god mogu i umiju.
