U RTL Direktu gostovao je šef Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek, čovjek koji je upravo zadužen za obnovu Banovine i ostalih područja na kojima je zbog potresa proglašena katastrofa, dakle i Sisačko-moslavačke i Karlovačke i Zagrebačke županije.
Onako kako je g. Damir Vanđelić zadužen za obnovu Zagreba vi ste zaduženi za obnovu ovih ostalih područja?
Da, to je to.
Stječe se dojam da kod vas na Banovini obnova ipak ide nešto brže ali zapravo ni vi kao ni g. Vanđelić nemate još ni jednu konstrukcijski obnovljenu ili novo-izgrađenu kuću? Zašto je kod vas to problem?
Prošlo je osam mjeseci. Danas se zna da su raspisani prvi natječaji za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća. To nije jedini program po kojem vozimo na obnovi. Jedno je poznata nekonstrukcijska obnova gdje imamo gotovo 500 kuća dovršenih, 7300 prijava.
To su popravci, dimnjaka, krovišta, to se događa i u Zagrebu. Raspisan je natječaj za tipske kuće?
To su tipske obiteljske zamjenske kuće. Dva modela ćemo ponuditi. U svakom modelu postoje tri tipa. Za jedno i dvočlano kućanstvo je 55 kvadrata neto, za 3-4 člana 70 kvadata i 5 i više članova 85 kvadrata. Stanovnici koji imaju pravo sami će odlučiti prihvaćaju li tipsku kuću. Ako ne, postoji mogućnost samoobnove gdje oni u visini konstrukcijske obnove mogu dobiti uz dokumentaciju koju će raditi za obnovu i građenje svoje kuće ekvivalent u novcima.
Mogu sami napraviti obnovu i vama ispostaviti račun?
Mogu sami po svojemu projektu i ispostaviti preko odluke ministarstva račun i dobiju naknadu.
Jednu gospođu je zbunilo da je posebno elaborat za obnovu morala nositi u ministarstvo, a druga je mogla s drugim stvarima u paketu riješiti to. Mora li elaborat imati posebno rješenje ministarstva?
Projekt moramo imati, bez njega će se dogoditi ono što se dogodilo sad. Projekt mora biti ovjeren, stručan, da se ne bi u slučaju nove nepogode, a znamo da živimo na trusnom području, dogodilo što se dogodilo. Nama su stradale većinom stare kuće koje su rađene prije '68., novih propisa o zidanim konstrukcijama, kuće koje su nelegalno samostalno građene. Dobre kuće koje su bile protupotresno računate...
Projekt je prva stvar koju ljudi moraju napraviti i odnesti u ministarstvo na odobrenje ili elaborat za obnovu?
Elaborat ili projekt je ista stvar. Ono što radimo na Banovine je da kao ured izlazimo prema ljudima i nudimo izradu projektne dokumentacije obzirom da država na području katastrofe financira 100 posto konstruktivne obnove. Kroz naš centar za obnovu brojevi su poznati u Petrinji, svi koji su zainteresirani mogu nam se slobodno javiti.
Vratimo se na tipske kuće, kakve će to biti kuće?
Dva modela, idući put ćemo ih doći prezentirati. Sada je iskaz interesa gdje su zainteresirani ponuditelji od nas dobili ulazne podatke, o obliku, tlocrtima i dimenzijama kuće i sada nude tehnologiju za izradu kuća. Ostavili svmo sve mogućnosti otvorene, od klasične zidane konstrukcije, suhe montažne gradnje do drvene montažne gradnje. Svim tipovima je zajedničko da imaju armirano-betonske temelje, da su protupotresni, energetski učinkoviti, sva oprema i unutarno uređenje s pločicama, podovima, zidovima i sanitarijama će biti u istom nivou. Dajemo i grijače tijelo kao preduvjet uporabne dozvole. Gradimo do uporabne dozvole, uglavnom se gradi na česticama vlasništva. Naš Središnji državni ured za obnovu u ovom trenu po zakonu je zadužen za obiteljske kuće.
Rekli ste dva modela, ruralni i urbani tip kuće. Ponuđači moraju ponuditi oba tipa?
Svi ponuditelji isto nude, od svakog modela tri tipa da bi ih mogli po zakonu o javnoj nabavi evaluirati po identičnom ključu. Za što će se pojedini stradalnik potresa koji ima pravo na obnovu odlučiti njegova je stvar.
Koliko ćemo mi porezni obveznici plaćati četvorni metar montažne kuće?
Možemo danas s obzirom na rast cijena na globalnom tržištu građevinskog materijala, s obzirom da u ovom času kroz Fond solidarnosti koji se razvija je velik priljev novih investicija u građevinskom sektoru možemo procijeniti što će biti. Procjenjujemo da je to danas 750 eura po kvadratu. Nama se ono što je u ovom trenutku razvidno, 15 ponuditelja se javilo za te tipove, vidjet ćemo. U komunikaciji smo sa njima, imat ćemo zajednički sastanak da razjasnimo sve stvari za stolom i čekamo 1.10. konačne ponude.
Postoji li procjena koliko će zamjenskih kuća trebati?
Ono što danas znamo, 4796 objekata je označeno crvenom naljepnicom. Zbog svih aftershockova nije to sve. Imamo 8541 objekt koji je dobio žutu naljepnicu, to su konstruktivne štete koje su se pogoršale zbog naknadnih potresa. Računamo da je to više od 1000 kuća koje će zadovoljiti uvjete da se grade.
1000 novih zamjenskih kuća će biti. Kada bi prva mogla biti napravljena?
Budimo otvoreni. 1.10. se otvaraju ponude, zima u kontejnerima ali se nadamo da taj papir koji će dobiti iza 1.11. do 1.12. će značiti puno.
Priča se dolje da će država nuditi i nekakve preko zime državne stanove u koje će se ljudi moći smjestiti?
To stoji. Stožer i ja smo prepoznali činjenicu kontejnera i koja je to ugodnost stanovanja u kontejnerima. Ponudit će se alternativni smještaj na toplome kroz zimske mjesece. Ovih dana kroz ured 15 stanova obnavljamo da bi ponudili alternativni smještaj. 94 smo iz Fonda i ureda dodijelili. Državnih stanova ima u lošem stanju. Ono čega smo svjesni, svjesni smo nelagode života u kontejnerima, imamo 14 kontejnerskih naselja, 500-injak stanovnika u njima i mislim da kao država možemo zbrinuti 500 ljudi da budu na suhom i toplom preko zime. Imamo 2195 kontejnera i mahom su ostali smješteni kod privatnih kuća da ljudi žive od imanja, ne žele ga napustiti. Radimo analizu tog stanja, nadam se da ćemo napraviti pomak, ali to je prema volji stanovnika da bude uz svoje imanje, domaće životinje i grunt.
Čini mi se da je došlo do nerazumjevanja tko je zadužen za obnovu privatnih i višestambenih zgrada. Je li to Fond gospodina Vanđelića ili vaš ured?
Višestambene privatne zgrade su u nadležnosti Fonda za obnovu.
On kaže da nije dobio doukmentaciju da može početi brigu o tome.
Čitamo zakon na način da idemo prema korisnicima i vodimo obnovu. Na taj način smo dobili 144 zaključka od ministarstva za obnovu, a s nekim brojevima koje vidite kroz dnevnu komunikaciju smo započeli puno toga. Započeli smo izradu 288 projekata.
Ministar Horvat prigovorio je g. Vanđeliću koji je zadužen za obnovu Zagreba kako obnovu provodi točkasto, dakle za svako gradilište angažira posebno nadzor, izvođača, arhitekta, a naveo ja kako je vaš model puno logičniji, vi radite skupno. Iz Fonda kažu da zakon ne predviđa kupnu nekonstrukcijsku obnovu. Po kojem zakonu radite?
Mi se držimo svih uzanci zakona o obnovi ali imamo proglašenu katastrofu na tom području i djelujemo po Zakonu o civilnoj zaštiti.
