Mnogobrojni prosvjednici u organizaciji Udruge Franak u subotu su glasno i s transparentima na Zrinjevcu ispred Vrhovnog suda od tog Suda zatražili da u roku od 15 dana donese odluku o ništetnosti ugovora s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom. "Zahtijevamo i da Vrhovni sud u roku od 15 dana donese odluku o pravu na puno obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju", poručio je Goran Aleksić iz Udruge Franak, što su prosvjednici popratili glasnim zvukom sirena i zviždaljki.
'Svi potrošači moraju imati jednaka prava'
Rekao je kako je potpuno neshvatljivo zašto pojedinim sucima Vrhovnog suda nije jasno da potrošači s konverzijama moraju imati jednaka prava kao potrošači koji nisu konvertirali kredite. "Potpuno je neshvatljivo da pojedinim sucima nije jasno da se prava potrošača mogu utvrditi samo i jedino vještačenjem, a ne nekom arbitrarnom odlukom suca koji se ponaša birokratski, umjesto da poštuje pravo".
Njima također nije jasno, kaže Aleksić, da je Zakonom o konverziji bilo zabranjeno potrošačima uvjetovati konverziju bilo kakvim odricanjima od njihovih prava, pa se potrošači nisu mogli niti smjeli odreći svojih budućih potraživanja na temelju kasnije utvrđene ništetnosti valutne klauzule u "švicarcima" i gotovo tri godine nakon prihvaćenih ponuda konverzija.
Krajnje vrijeme
Potrošači se svojih prava konverzijom nisu odrekli niti informirano, niti neinformirano, poručio je Aleksić. "I moram se ovdje prisjetiti Vlade koja je Sudu Europske unije dala lažno očitovanje i izrekla je gnjusnu laž da su se potrošači konverzijom odrekli svojih potraživanja", istaknuo je Aleksić. Nakon toga ponovno je uslijedio glasan zvuk sirena i zviždaljki te uzvici "lopovi, lopovi". "Ako su ništetni glavni predmet i cijena, ništetan je i ugovor u cijelosti - kako po hrvatskom pravu tako po pravo EU, iskazanom i ponovljenom kroz čitav niz presuda Suda EU", ustvrdio je.
Poručio je kako je krajnje vrijeme da Vrhovni sud RH konačno odluči o tim krucijalnim pitanjima, a oni zahtijevaju da se to riješi u roku od 15 dana, nakon njihovog prosvjeda. Prosvjednici su i Vladi uputili zahtjev da predloži u hitnoj proceduri te da Hrvatski sabor izglasa u adekvatnim zakonskim aktima produljenje roka zastare potraživanja do 31. prosinca 2024. godine za sve potrošačke kredite s valutnom klauzulom u "švicarcima" koji su obuhvaćeni kolektivnom sudskom presudom u slučaju franak.
Prosvjednicu su u Zagreb došli iz raznih dijelova Hrvatske. Istaknuli su transparente na kojima je pisalo "Ako su ništetni glavni predmet i cijena, ugovor je ništetan u cijelosti! - Opljačkano se mora vratiti, lopov mora platiti!", "6 godina od konverzije nemamo pravnu sigurnost", "Vrhovni sude, čekaš li zastaru?", "Samo ništetnost ugovora predstavlja obeštećenje!"...
Podrška političara
Prosvjedu su se pridružili saborski zastupnici i predsjednica Kluba zeleno lijevog bloka u Hrvatskom saboru Sandra Benčić, te predsjednik SDP-a Peđa Grbin. "Želimo podržati zahtjeve Udruge Franak, svih građana i građanki koji su zaista ozbiljno oštećeni ne samo u financijskom smislu nego i u osobnom i obiteljskom zbog velike prijevare, globalne prijevare. Apsolutno podržavano zahtjeve koji se tiču ništetnosti ugovora. Smatramo i da za konvertirane mora postojati cjelokupno obeštećenje", poručila je Benčić novinarima. Grbin je rekao da je 2015. kad je trebalo, Vlada je reagirala, a nakon toga samo pasivnost, kako od Vlade, tako i od suda.
"Borba koja se vodi za interese dužnika u švicarskim francima je ista borba koju danas moramo voditi protiv utjerivača dugova, jer priča je ista. S jedne strane imamo one koji se bogate, a s druge strane imamo građane koje uništavaju", istaknuo je Grbin.
HUB: U potpunosti su obeštećeni
Hrvatrska udruga banaka (HUB) priopćila je u subotu kako je u Hrvatskoj, na osnovi zahtjeva samih potrošača, u skladu sa zakonom, provedena konverzija kojom su bivši korisnici CHF kredita u potpunosti obeštećeni, reagirajući na današnji prosvjed udruge Franak. "Zakon, donesen 2015., bio je rezultat državne intervencije u CHF materiju, pri čemu je imao retroaktivni učinak kojim su korisnici kredita u švicarskim francima stavljeni u poziciju kao da su od datuma uzimanja CHF kredita uzeli kredit vezan uz EUR", priopćio je HUB.
Banke su bile dužne prihvatiti zahtjev potrošača za konverzijom te slijediti postupak konverzije koji im je detaljno propisao zakon. "Time je zakonodavac, na teret banaka, u potpunosti izjednačio položaj bivših korisnika CHF kredita s korisnicima EUR kredita. Banke su snosile sav trošak konverzije u ukupnom iznosu od oko milijardu eura", tvrdi HUB.
Država prebacila sve na teret banaka
Udruga banaka napominje kako pojedini potrošači temelje svoje zahtjeve za dodatnim isplatama na razlici koja se temelji na obračunskoj usporedbi s nepostojećim kreditom u kunama fiksne kamate stope od oko 4,2%. Općepoznato je da u vrijeme kad su banke u ponudi imale CHF kredite u ponudi u Hrvatskoj nije postojao kreditni proizvod u kunama s fiksnom kamatnom stopom od 4,2%. U ponudi je eventualno bio kunski kredit s promjenjivom kamatnom stopom u iznosu nešto više od 10%, podsjeća HUB.
Ovakva potraživanja nekih potrošača, dodaje Udruga banaka, ne samo da nisu utemeljena na zakonu, nego ne slijede niti ekonomsku realnost vremena u kojem su dizali kredite. "Ovakvim zahtjevima se suprotno svrsi zakona, neopravdano i neutemeljeno želi bivše korisnike CHF kredita staviti u ekonomski povoljniji i nezakonito povlašteni položaj u odnosu na sve druge korisnike kredita u Hrvatskoj", ističe HUB.
