Hrvatski vinari nikako na zelenu granu s kolegama iz susjednih zemalja oko toga je li riječ o hrvatskom Prošeku ili talijanskom Prossecu. Nema mira ni osam godina nakon što je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji zahtjev za zaštitom tradicionalnog naziva „Prošek“ jer Talijani i dalje stopiraju. Tvrde naime kako se time nanosi šteta njihovu prossecu. 

Europska komisija došla je do zaključka da su prošek i prosecco dva sasvim različita proizvoda. Razlika je vidljiva već po izgledu.  Najjednostavnije rečeno, prošek je desertno vino jantarne boje koje se proizvodi tradicionalnim načinom prosušivanja grožđa, a prosecco je žućkasto pjenušavo vino koje se dobiva na potpuno drugačiji način. U borbi za prošek, uz domaće vinare, najaktivniji su hrvatski europarlamentarci. "Ja očekujem da će komisija dati za pravo da se Prošek pod tim imenom prizna, proizvodi i prodaje. Možda će se Talijani ponovno žaliti, međutim zadnja instanca je Europski sud. Ali ako pratimo logiku nekih ranijih slučajeva kada je sličnost naziva otpadala kao argument za vjerovati je da će se ova borba okruniti potpunim uspjehom", kaže Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu.

Talijane brine da će slični nazivi proizvoda kupce dovoditi u zabludu. Iz Europske komisije odgovorili su im da su šanse za to minimalne.

S druge strane, vlasnik vinarije, Niko Karaman u obzir uzima veličinu proizvodnje. "Mislim da oni kroz ovu priču rade puno i u marketinškom smislu. Oni imaju ogromnu proizvodnju. Taj njihov prosecco je prisutan svugdje u svijetu. Mi se u biti borimo za taj naš Prošek radi male količine proizvodnje i visoke kvalitete, ali i prepoznatljivosti. Zašto bi izgubili Prošek ako ima prepoznatljiv proizvod koji zaslužuje to ime", kaže.  Prošek bi pravdu mogao dočekati već u prvoj polovini sljedeće godine i naći se u društvu 31 proizvoda poput dalmatinskog i drniškog pršuta, zagorskog purana i varaždinskog zelja koji su u u Europskoj uniji zaštićeni oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.