Proizvođači na koljenima /

Propast domaće proizvodnje: Uvozimo jeftine, domaće jabuke bacamo! 'Prodajem voćnjak Korejcima'

Image
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Posljednjih godina je katastrofa u proizvodnji jabuka. Otkupna cijena je jako niska, od 90 lipa do maksimalno 1,20 kuna. Otkupljivači nisu otkupili proizvodnju jer su kršili zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi

6.8.2019.
11:47
Goran Kovacic/PIXSELL
VOYO logo

Proizvodnja jabuka na hrvatskim je plantažama pred potpunom propasti.

Prošle godine su na stablima ostale stotine tona kvalitetnih domaćih jabuka koje se nikako nisu mogle prodati, a Hrvati po policama trgovina po visokoj cijeni kupuju nekvalitetnu uvoznu jabuku. Najčešće je riječ o jabukama iz Poljske koje su u Hrvatsku stigle po cijeni od 15 eurocenti (oko jedne kune) za kilogram, da bi se kasnije prodavale deset puta skuplje, prenosi Slobodna Dalamacija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proizvođači su očajni. Ističu da bi Hrvatska trebala štititi domaću proizvodnju, ali niti jedna vlada do sada nije imala snage uhvatiti se u koštac s ovim gorućim problemom domaće poljoprivrede.

Jedini izlaz - prestanak proizvodnje

Najveći proizvođač jabuka u Hrvatskoj, Frano Ivković, iz Škabrnje ozbiljno razmišlja o prodaji svojih voćnjaka Korejcima. Prošle mu je godine propalo 500 tona jabuka koje su istrunule na stablima. Jedini izlaz vidi u prestanku proizvodnje. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako Ministarstvo poljoprivrede proizvođače jabuka potiče s 20 milijuna kuna kako bi se barem malo ublažile štete u voćnjacima, to ni približno nije dovoljno da se spasi godinama zapuštena proizvodnja. 

Voćar Ivković smara da je u pravilniku o raspodjeli tih dvadesetak milijuna kuna trebalo precizirati da na potporu imaju pravo proizvođači koji su u sustavu PDV-a, a nikako svi koji se na malo bave proizvodnjom. Oni jabuke prodaju na kućnom pragu, u proračun nisu uplatili niti jednu kunu dok je on kroz plaćeni PDV uplatio više od dva milijuna. Tako on smatra da bi se trebala napraviti razlika među proizvođačima kod dodjele poticaja, koje nikako ne bi trebalo isplaćivati onima koji imaju manje od jednog hektara voćnjaka, jer veliki proizvođači na 200-300 hektara puno ulažu i propadaju, pojašnjava Ivković.

Programom koji je osmislilo Ministarstvo predviđena je provedba aktivnosti koje doprinose sprječavanju širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti, te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju, a riječ je o iznosu od dvadeset milijuna kuna.

Prema statistikama, ukupna proizvodnja jabuka u Hrvatskoj u 2018. godini iznosila je 93.467 tona. Postojeći rashladni kapaciteti za čuvanje voća, a posebice jabuke su nedostatni i iznose oko 53.000 tona. Održavanje voćnjaka u gotovo svim intenzivnim nasadima u Hrvatskoj mora se provoditi sustavno što uzrokuje velika ulaganja. Usprkos tome, pojedine dodatne okolnosti mogu dovesti do neočekivanih, neplaniranih ili teško kontroliranih pojava. Proteklih godina zabilježeni su klimatski ekstremi koji su ostavili značajne posljedice na biljnu proizvodnju, a nepovoljni klimatski uvjeti nastavljaju se i ove godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednjih godina je katastrofa u proizvodnji jabuka. Otkupna cijena je jako niska, od 90 lipa do maksimalno 1,20 kuna. Otkupljivači nisu otkupili proizvodnju jer su kršili zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Oni su jednostavno iznajmili svoje hladnjače, unaprijed se moralo platiti, a nitko vam nije garantirao hoćete li uopće moći prodati jabuke. Jabuke su ostale neprodane, voćari su ih darivali lovačkim društvima za ishranu divljači. Ovo je najgora godina u proizvodnji jabuka - rezolutan je Ivković, kojemu je propalo oko 500 tona jabuka na stablima, jer je nije imao kome prodati.

Unajmiti hladnjaču nije mogao jer je to velika neizvjesnost budući da nitko ne garantira da će se jabuka moći prodati, a čuvanje jabuke u hladnjači je naplaćivano po 80 lipa za kilogram.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako bi se izbjegle ovakve situacije, Ministarstvo poljoprivrede je pokrenulo postupak javne nabave izradu projektne dokumentacije za izgradnju sedam skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5000 tona, od čega 3000 tona za voće i 2000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3000 tona u sljedeće tri godine. To će biti značajan korak u revitalizaciji domaće proizvodnje voća, koja je posljednjih godina krahirala, piše Slobodna Dalmacija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo