Često se može čuti kako bi se sigurnost na hrvatskim cestama trebala poboljšati, no učinkovita rješenja se teško nalaze. Prema riječima prometnog stručnjaka Željka Marušića s Autoportala, više kazne za najteže prekršitelje su dobrodošle, međutim ističe da se ne treba zanositi da će se time išta bitno poboljšati.
VOZAČI, PAMET U GLAVU! Od sutra nove kazne u prometu i bit će brutalne: Neke se penju i do tri prosječne plaće! Evo detalja
Tvrdi da su one nužne, no i nedovoljan uvjet za povećanje sigurnosti na našim cestama. Zbog toga navodi tri nužne mjere za poboljšanje stanja:
1. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja, uvođenjem integralnog videonadzora i poboljšanjem pravosuđa,
2. Smanjenje davanja na sigurna vozila, prije svega trošarine te godišnjeg poreza,
3. Saniranje opasnih mjesta na prometnicama, prije svega raskrižja i zona izlijetanja.
Povećanje izvjesnosti kažnjavanja
U smislu poboljšanja vozačke kulture i prevencije prometnih nesreća, više vrijedi naplaćena kazna od 500 kuna nego ona od 5000 jer će ona zaobići obijesnog, neodgovornog vozača. Prema prometnom stručnjaku, tako bi se poboljšala vozačka kultura. Upravo zbog toga Marušić navodi da su izmjene Zakona o sigurnosti na cestama dobrodošle, ali istodobno alibi mjera za neučinkovit sustav. Spominje primjer Londona i Britanaca koje pri vožnji s jedne lokacije na drugu prosječno snimi 30 kamera. Zato će uvijek biti kažnjeni ako naprave prometni prekršaj.
No, kamere uz prometnice i oko njih ne štite samo od "prometnih delinkvenata" nego i od svih vrsta kriminala. Marušić smatra da ništa drugo ne bi bilo ni približno učinkovito kao ova mjera. Ona bi, navodi Marušić, rasteretila policiju, zaštitila sve sudionike u prometu koji se ponašaju prema propisima i odgovorno, štitila bi ljude i imovinu, ali i nacionalne interese.
Smanjenje davanja na sigurna vozila
U Hrvatskoj su veliki problem i stari automobili i druga vozila koja datiraju još iz 2005. Marušić smatra da se ne mogu očekivati pomaci na bolje dok je prosječni automobil star 14 godina. Sigurnost novih automobila za sve sudionike u prometu pokazala se 12. srpnja na autocesti A4 kada je drogirani vozač punom brzinom naletio na naplatnu kućicu kod mjesta Sv. Helena. Da je automobil imao sustav autonomnog kočenja do nesreće ne bi ni došlo nego bi automobil sam reagirao. No, kako spominje prometni stručnjak, država traži da se za nove automobile plate četiri poreza; prvi pri osnovnoj cijeni kroz maržu za sve troškove poslovanja, s tim da je u svakom velik dio poreza.
Drugi porez, tzv. "porez na porez" je čak 25 posto, treći je kroz trošarinu te potom nastupa četvrti, godišnji porez koji je najveći za vozila do dvije godine starosti. Marušić govori da je to sustav u kojem svi gubimo. Kaže da bi trebalo uvesti sustav u kojem bi svi profitirali: za vozila koja imaju maksimalno pet zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP trošarinu i godišnji porez bi trebalo smanjiti za 50 posto. U slučaju da imaju sustav autonomnog kočenja, prema mišljenju stručnjaka, trebalo bi taj porez smanjiti za sto posto, odnosno ukinuti trošarinu i godišnji porez.
Saniranje opasnih mjesta na prometnicama
Kada je riječ o opasnim mjestima na prometnicama, Marušić smatra da prije svega treba prioritetno krenuti s izgrađivanjem rotora na raskrižjima državnih cesta u istoj razini, poput primjerice onog na raskrižju državnih cesta D27 i D59 u gospodarskoj zoni Stankovci. K tome, kaže stručnjak, treba rješavati sve opasne zone izlijetanja, kako bi "ceste opraštale pogreške vozačima", a ne ih ubijale.
15.07.2018., Zagreb - Prazne zagrebacke prometnice za vrijeme prvog poluvremena utakmice fiinala svjetskog prvenstva izmedju Francuske i Hrvatske. Photo: Petar Glebov/PIXSELL
Smatra da treba bez posebnog projekta zabraniti izgradnju armirano-betonskih mostića i betonskih potpornih zidova koji presijecaju odvodne kanale uz ceste, osobito u sjeverenom dijelu Hrvatske. Također, trebalo bi prije svih mjesta povećanog rizika izlijetanja postaviti vibracijske trake i dodatnu signalizaciju, a krute objekte (stabla, stupove...) u zonama izlijetanja uklanjati ili ih zaštititi kvalitetnim zaštitnim ogradama baš kao i zone prema provalijama.
