Koliko je do sada akademskih radnika potpisalo peticiju, drži se u tajnosti, no docent s Filozofskog i jedan od organizatora prikupljanja potpisa Mate Kapović otkriva da se akcija s Filozofskog fakulteta do sada proširila na desetak zagrebačkih fakulteta, ali i instituta. I tu, uvjeren je Kapović, neće sve stati.
"Potpisi pristižu svake minute i akcija se širi. A kada će se štrajk održati, ovisit će o tome što će učiniti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, odnosno kada će poslati zakone u Sabor. Moje je mišljenje da akciju treba pokrenuti prije nego što do toga dođe", kaže Mate Kapović.
Rušenje zakona na ulici
Prema naznakama koje ima, MZOŠ namjerava zakone poslati u Sabor u ožujku, što znači da bi štrajkaši na ulice mogli izići potkraj veljače ili početkom ožujka. A prema sadašnjim informacijama s njima bi mogli u "rušenje zakona" i studenti.
"Kada profesori krenu u štrajk, očekujemo i potporu studenata, od kojih imamo obećanje da će nam se pridružiti", otkriva Kapović.
Što o svemu kaže resorno ministarstvo, nije poznato jer nisu odgovorili na novinarski upit. No, upućeni izvori tvrde da ministar Radovan Fuchs nema namjeru odustati od donošenja triju novih zakona koji, zamjeraju sveučilištarci, vode daljnjoj komercijalizaciji znanosti i visokog obrazovanja te ruše autonomiju sveučilišta uvođenjem političke kontrole na fakultete.
Lučin: Sjesti i razgovarati
Što misli o najnovijoj ideji dijela svojih zaposlenika, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Damir Boras nije želio previše komentirati. Ali podsjeća da je i sam bio član sindikata, no da je tu svoju funkciju, kada je postao dekan, stavio u mirovanje. Priznaje da peticiju neće potpisati, ali samo zbog svog posebnog položaja.
S druge strane, odabrana metoda ekipe s Filozofskog nimalo se ne sviđa rektoru Sveučilišta u Rijeci Peri Lučinu. Kakva korist, kaže, od štrajka. Treba sjesti i razgovarati.
"A koliko ja shvaćam, Ministarstvo to i radi. Postoji tim ljudi koji rade na ta tri zakona i koji je dobio više od tisuću različitih primjedbi na njih te sada pokušavaju pronaći neko kompromisno rješenje", kaže Lučin. Zbog toga ne vidi razloga zbog kojeg bi se izlazilo na ulice i prekidala nastava ako postoji volja za dogovorom.
"Poziv na štrajk može biti samo kontraproduktivan jer se njime želi zaustaviti proces reforme sveučilišta koja je nužna. Sveučilišta treba modernizirati jer ovakva neće dati rezultat", zaključuje Lučin.
Zbog povećanja godišnjih školarina na čak devet tisuća funti, što je četiri puta veći iznos od dotadašnjih školarina, na ulice su potkraj prosinca prošle godine izišli engleski studenti. U Londonu su pokušali probiti policijski kordon, a napali su i automobil u kojem su se vozili princ Charles i njegova supruga Camilla.
Tisuće studenata nezadovoljnih Berlusconijevim prijedlogom Zakona o obrazovanju izišlo je potkraj prosinca i na talijanske ulice. U Rimu je policija morala blokirati velike dijelove centra grada u kojem su studenti razbijali izloge trgovina. Zapaljeno je i nekoliko automobila, a desetak osoba bilo je ozlijeđeno. U Napulju su prosvjednici smećem zatrpali vrata regionalnog ureda vlade.
Vezani članci:
arti-201003300730006 arti-201009220513006
