Prema Programu restrukturiranja Uljanika na 50 stranica koji je sastavljen u svibnju ove godine, otkaz bi trebalo dobiti oko 600 radnika. U posjed spomenutog programa došao je Novi List, a prema njemu restrukturiranje tvrtke bi se trebalo provesti unutar tri godine.
Trošak restrukturiranja procijenjen na oko 4,3 milijarde kuna, od čega će otprilike 60 posto stići kroz financiranje Vlade ili kredite pokrivene državnim jamstvom, a 40 posto pokrit će privatni ulagač kroz vlastiti doprinos. Budući će ulagač i strateški partner tako morati uložiti oko 200 milijuna eura, od kojih će oko 100 milijuna otići na brodogradnju, a ostatak na ostale djelatnosti.
U Programu je kao razlog zbog kojeg je predviđen veći postotak ulaganja države, iako je Komisija za potporu restrukturiranja odredila podjelu u omjeru minimalno 50:50, navedeno to što investitori vjerojatno ne bi bili voljni uložiti više novca u pokrivanje financijskog manjka bez pozitivnih rezultata restrukturiranja. Za ovaj plan još se čeka odobrenje iz Bruxellesa.
Hoće li prostor Uljanika biti prenamijenjen?
Javnost i medije zasugurno najviše zanima sudbina Uljanika, hoće li i dalje biti namijenjen gradnji brodova ili će se prenamijeniti u neku drugu svrhu. U medijima se nagađa o novom poslu s nekretninama, međutim u samom sažetku Programa, eksplicitno se nigdje ne nalazi plan gradnje hotela ili apartmana, piše Novi List.
"Diverzifikazija poslovanja podrazumijeva prenamjenu dijela površine koja se trenutačno koristi za brodogradnju, a sve kako bi se razvili infrastruktura i objekti potrebni za marinu i metalne konstrukcije", piše u dokumentu, što implicira određene promjene. Dakle, planirana je svakako investicija teška oko 225 milijuna kuna za projekt marine, što ovisi o odluci Vlade RH da produlji koncesiju za područje Arsenala na dodatnih 40 godina ili više.
Oko 600 radnika izgubit će posao uz vjerojatnu otpremninu
Prema sažetku, do 31. svibnja ove godine Uljanik je imao zaposleno 3773 zaposlenika i kooperanta, od kojih je 2613 bilo stalno zaposlenih a 1160 su bili kooperanti Uljanika. Prema predloženom novom poslovnom modelu očito bi trebalo doći do smanjenja broja radnika, jer u planu restrukturiranja stoji da treba doći do "optimiziranja kapaciteta stalno zaposlene radne snage" u svim fazama gradnje broda. Predviđa se smanjenje sveukupne radna snage s 2613 zaposlenih na oko 2000 zaposlenih, 1400 bi bilo izravno zaposlenih, a 600 radnika bi bilo u potpori proizvodnji. Povećao bi se jedino dio zadužen za projektiranje i konstrukciju zbog preraspodjele resursa i veća preciznosti izvedbe.
Takav bi ishod doveo do gubitka posla za 600 radnika, što se u Planu smatra kao "minimalni broj otkaza", ali bi broj mogao biti i veći. 70 milijuna kuna predviđeno je za otpremninu oko 600 radnika koji bi postali radni višak. Svaki zaposlenik bi dobio oko 115.500 kuna. Tvrdnja u Programu restrukturiranja, "da se očekuje da će troškovi otpremnina biti pokriveni", ne ulijeva potpunu sigurnost u to da će otpremnina i doista biti isplaćena.
Ipak, budući da će biti potrebno oko 1000 kooperanata za realizaciju novog proizvodnog programa, predviđeno je da se ti poslovi najprije ponude otpuštenim radnicima kroz "outplacement" program. Pretpostavlja se da će se operativnim unapređenjem uštedjeti oko 141 milijun kuna u sljedeće dvije godine.
Što će biti s prostorom Uljanika?
Na pitanje Novog Lista Giordanu Škufliću, pročelniku za prostorno planiranje, o planovima za prostor Uljanika koji se zajedno s otokom nalazi na oko 38 hektara i 53 hektara na moru, nisu dobili nikakav jasan odgovor. Izvlači se na to da od Grada nije dobio nikakav zahtijev za prenamjenu u svrhu turizma ili nečeg drugog, a da je prema važećim planovima Uljanik brodogradilišna luka.
Površina prostora unutar zidina Uljanika, uključujući i otok, iznosi oko 38 hektara, dok je 53 hektara na moru. Na direktno pitanje hoće li se mijenjati važeći prostorni planovi u slučaju da se u budućnosti umjesto brodogradnje u Uljaniku pokrene turizam i planira gradnja hotela i apartmana, Novi list nije dobio precizan odgovor pročelnika za prostorno planiranje Giordana Škuflića.
'Zakon omogućava promjenu plana'
U nekoliko je navrata ponovio da do Grada nikakav zahtjev za prenamjenu nije stigao, a da svi važeći planovi zonu Uljanika definiraju kao brodogradilišnu luku. Naglasio je da je Gradu u interesu očuvanje radnih mjesta i proizvodnja i očuvanje brodogradnje. Kada su ga novinari upitali vezano za to što bi se dogodilo ako bi Grad inzistirao na promjenu planova Škuflić je rekao sljedeće:
"Zakon omogućava promjenu plana, no ne može netko doći i kazati, mi bismo nešto mijenjali. Postoji procedura, javna rasprava. Grad je u svim aktivnostima dosad brodogradilišnu luku predviđao i zadržavao. Naše je opredjeljenje da to bude brodogradilište i teško je razgovarati o nečemu o čemu ne znamo ništa, niti nam je išta prezentirano. Suludo je očekivati da će vlasnici dopustiti da uđe strateški partner koji će sve poništiti i preko noći izbrisati brodogradnju, zaključuje Škuflić.
