Velikom krađom osobnih podataka više od 550 milijuna korisnika Facebooka na internetu je odnedavno vrlo jednostavno doći do mailova, brojeva telefona, datuma rođenja i drugih podataka o tim osobama. Među podacima, dostupni su i oni od otprilike 650.000 korisnika iz Hrvatske.
Na stranici "Have I been pwned" je moguće unosom telefonskih brojeva provjeriti je li osoba zahvaćena masovnom objavom podataka. Novinari Indexa odlučili su na taj način provjeriti čiji su sve podaci eksponirani, pa su tako otkrili velik broj podataka poznatih ličnosti iz Hrvatske.
Među njima su ministri Vili Beroš i Ivan Malenica, poduzetnici Emil Tedeschi, Luka Abrus i Saša Cvetojević, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović te saborski zastupnik Nikola Grmoja, ali i glumica i aktivistica Jelena Veljača te mnoge druge osobe iz javnog života.
"Najopasnija vrsta podataka izložena u ovom breachu jest broj mobitela korisnika. Osim što su građani, pogotovo javne osobe, na ovaj način izloženi potencijalnom maltretiranju, drastično je povećana mogućnost raznolikih tipova prijevara, kao i mogućnost krađe identiteta. No, velik je broj građana koji jednostavno ne žele da je njihov broj javno dostupan. Facebook je trebao direktno obavijestiti sve korisnike kojima su podaci ukradeni i omogućiti im provjeru koji su podaci zahvaćeni probojem – i to još 2019. godine. To, nažalost, nije napravljeno ni nakon nedavnog curenja podataka. Umjesto toga, Facebook se upustio u PR kampanju – tako još uvijek ne žele priznati opseg proboja, a ozbiljnost situacije pokušavaju umanjiti ističući da se radi o starom, javnosti poznatom događaju iz 2019. godine", ističe Duje Prkut iz udruge Politiscope.
Problemi sa sigurnošću
Računalni stručnjak Lucijan Carić tvrdi da je curenje korisničkih podataka iz Facebooka stara i poznata stvar, jer se dogodila prije nekog vremena. No, najveća društvena mreža će zbog ovoga teško skinuti ljagu sa sebe. A teško da će biti i posljedica po kompaniju.
"Facebook se tako ponaša - business as usual. Sada jedino sigurno znamo da su ti podaci postali i javno dostupni. Facebook se, naravno, ne može oprati od ovog skandala, ali najgora stvar koja im se može dogoditi je da ih EU regulatori oderu kakvom GDPR kaznom koju će bez problema platiti", ističe Carić te dodaje da je moguće kako Facebook ima problema oko sigurnosti i osiguravanja kvalitete aplikacije, što je vidljivo već neko vrijeme.
Moguća kolektivna tužba
S druge strane, Prkut naglašava da su brojevi mobitela korisnika procurili jer je Facebook prije nekoliko godina prisilio korisnike da ih predaju i to pod izlikom - povećanja zaštite sigurnosti kroz uvođenje dvofaktorske autentifikacije računa. Tvrdi kako je zbog toga moguća i kolektivna tužba.
"Ističemo kako GDPR građanima čija su prava na zaštitu osobnih podataka prekršena ostavlja mogućnost tužbe za naknadu štete u slučaju nanesene materijalne ili nematerijalne štete. Politiscope trenutno razmatra izvedivost pokretanja kolektivne sudske tužbe za hrvatske korisnike Facebooka, u suradnji s odvjetničkim uredom. Trenutne procjene europskih udruga koje se bave kolektivnim tužbama je da korisnici oštećeni u ovom breachu imaju pravo na nekoliko stotina eura naknade. Ovakva kolektivna tužba se poklapa s dugoročnim strateškim ciljem udruge Politiscope, kreiranje pritiska koji će rezultirati promjenom poslovnog modela Facebooka i drugih big-tech tvrtki, baziranog na masovnoj nelegitimnoj obradi podataka korisnika s ciljem manipuliranja njihovim stavovima i ponašanjem", ističe Prkut.
