Izglasani zakon uključuje i pravo na eksploatacije mineralnih sirovina, korištenje voda, gradnju, promet, cestovni, zračni i pomorski, gospodarenje otpadom, pravo na korištenje i izgradnju tunela i autocesta... Ukratko, gotovo sve što se zamisliti može. Također, odbijen je amandman koji predlaže sudjelovanje lokalne zajednice i zainteresirane javnosti u postupcima dodjele koncesija. Ukratko, slijedi još jedna velika rasprodaja imovine svih stanovnika Republike Hrvatske.
'Zar treba proći još 20 godina da shvatimo da je obala malo pomalo prodana, da su plaže pod koncesijom, da se ne možemo ići kupati, za ča? Da bi samo turist moga ovdje doći i ostavit koju kunu?', rekao je Andrijano Nigoević iz Pokreta Otoka, organizacije koja je pokrenula prosvjede protiv izglasavanja Zakona za Provjereno.
'Sada s ovim novim zakonom, ja ne znam kako bih uopće to komentirao, de facto to znači da će firma koja nema nikakve zaposlene ni bonitet, moći dobiti koncesiju pa ako ne bude imala novca stavit će to pod založno pravo i na kraju gdje će to završiti? U čijim rukama?', poručuje Srđan Marinić iz Društva Marjan.
Prolazak ispod radara
Poznat je slučaj Zlatnog rata koji je umalo dospio u ruke tvrtke Sport B, no zbog reakcije građana u cijeli proces dodjele koncesije uključilo se Povjerenstvo koje je zaključilo da je dodjela ove koncesije ipak protivna zakonu.
18.04.2013., Split - Gradonacelnik Zeljko Kerum na Benama gradonacelnik najavio ponovnu kandidaturu za predstojece lokalne izbore. Uz njega su na presici bili dogradonacelnici Jure Sundov i Marija Mladineo. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL
I dok je dodjela ove koncesije odbačena, jedna druga je na istoj toj županijskoj sjednici prihvaćena. Dodijeljena je koncesija za plažu Bene na Marjanu, i to sinu predsjednika Županijske skupštine, ujedno nećaku Željka Keruma. Firmi koja nema zaposlenih niti prihoda, koja je u 2016. prijavila poslovnu neaktivnost. Ali čak ni to ne bi bilo sporno da se udovoljilo koncesijskim uvjetima, tvrdi Srđan. Plaža Bene u park šumi Marjan već je neko vrijeme tema novinskih članaka. Primjerice, septička jama kada se prepuni otječe u more.
'Ljudi hodaju doslovno po fekalijama, ne znajući da su fekalije, misleći da je nekakav potočić', govori Marinić te dodaje kako bi Marjan trebao biti trostruko zaštićen pojas. Kao pomorsko dobro, kao prirodno i kao kulturno dobro.
Sumnjiv natječaj
Još jedan veliki problem na koji upozoravaju iz Društva Marjan je bespravna gradnja, primjerice u park-šumi Marjan ima čak 75 bespravno sagrađenih objekata i za njih nitko nije odgovarao niti su srušeni. Za takvo je kazneno djelo predviđena zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
Sa sumnjivim primjerom davanja zemljišta u zakup suočio se ugostiteljski obrt koji je tamo bio u zakupu, obavljali su djelatnost posluživanja hrane i pića, sve dok nije došlo vrijeme za plaćanje zadnje rate zakupnine nautičkom klubu. Ugostitelji tvrde da je postojao dogovor o prebijanju, međutim umjesto toga dobili su opomenu za neplaćanje, a nakon toga stigao im je i otkaz ugovora o zakupu zbog neplaćanja te zadnje rate zakupa.
Odvjetnica Ana Jurić navodi da su sličan iznos sami zakupodavci, Nautički centar, imali dug za konzumaciju hrane i pića za svoje djelatnike.
Otvara se novi natječaj, Nautički centar otpisuje dug zbog kojeg su raskinuli ugovor njezinim klijentima i potiče ih na prijavljivanje na taj novi natječaj. No natječaj nisu dobili oni već vlasnik kafića iz Zagreba. Taj vlasnik kafića je ušao u zakup iako je izričito u natječaju bilo traženo iskustvo od pet godina u posluživanju hrane.
Odvjetnica Jurić kazala je kako je tada postalo jasno da dug uopće nije bio razlog raskidanja ugovora u samom startu. Jer je Nautički centar dug mogao naplatiti ovrhom, ali mogao je i aktivirati bianco zadužnicu na 200 tisuća kuna koji su imali kao garanciju.
Dvostruko plaćanje
Na novom javnom natječaju, dodaju, izabrali su tvrtku koja je zadovoljila sve tražene uvjete, a i ponudila najviši iznos zakupnine. Stvar je sada na sudu, ali otkrivena je još jedna činjenica koja ukazuje da nadzora nema. Županija je dodijelila koncesiju Nautičkom centru za lokaciju na Biševu, a Grad Komiža izdao je koncesijsko odbrenje ugostiteljima koji su bili u zakupu kod koncesionara. A takvo što zakon isključuje.
Mutno se igra pri dodjeljivanju koncesija, ali i koncesionari ne igraju čisto, govori nam Srđan Marinić iz Društva Marjan. Pa se pita kamo sve to vodi? Ako nitko ne nadzire koncesionare naplatit će i što smiju i ne smiju, ponašat će se kao na svom privatnom posjedu, a to pomorsko dobro svakako nije. Koncesionar će platiti koncesiju, a zarada ide u njegov džep.
