Predstavnici privatnog zdravstvenog sektora već neko vrijeme državu pozivaju na suradnju i otvaranje javnog sektora zdravstva prema privatnim poliklinikama i bolnicama. Naglašavaju da bi liste čekanja u javnim bolnicama mogle biti riješene utvrđivanjem realne cijene zdravstvenih usluga, kao i mogućnošću odabira pregleda uz uputnice HZZO-a u privatnim ili javnim ustanovama, piše Novi list.
HZZO je u mrežu ugovornih zdravstvenih ustanova uvrstio neke od privatnika, a s nekima sklopio ugovora za pojedine dijagnostičke pretrage (uglavnom magnetska rezonanca i PET/CT pregledi). Ipak, predstavnici privatnog sektora upozoravaju da je cijena koju HZZO plaća za pretrage daleko ispod tržišne cijene. Kao primjer navode snimanje magnetske rezonance koje u privatnoj poliklinici stoji oko 1.600 kuna, a HZZO tu uslugu plaća od 700 do 800 kuna ugovornim ustanovama. Osim toga, upozoravaju da se postavlja se i pitanje kvalitete usluga, jer se za tu cijenu smanjuje broj sekvenci koje se snima.
Privatnici upozoravaju na 'potpunu neusklađenost cijena'
Na primjeru operacije prednjeg križnog ligamenta ili artoskopiji ramena, zahvata koje HZZO plaća po 6.700 kuna, prof. dr. Nikola Čičak iz Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion upozorio je na "potpunu neusklađenost cijena koje HZZO plaća za pojedine zahvate i realnih cijena operativnih zahvata".
"Kod nas takva operacija iznosi 24.000 kuna, nama samo ulazak u operacijsku salu stoji između 5.000 i 6.000 kuna, što znači da po sadašnjim cijenama HZZO-a privatnik ne može opstati", naveo je Čičak na jučerašnjem skupu "Privatno zdravstvo potencijalno rješenje zdravstvenog sustava Hrvatske", u organizaciji Poslovnog kluba – Skup za Zagorje i pod pokroviteljstvom Hrvatske liječničke komore (HLK).
Čičak kao rješenje za rasterećivanje lista čekanja na pojedine elektivne zahvate (ugradnja umjetnog zgloba, skidanje očne mrene ili magnetska rezonanca) navodi utvrđivanje realne cijene za pojedini postupak od strane HZZO-a, kao i mogućnost da pacijenti biraju hoće li to obaviti u privatnoj ili javnoj ustanovi.
Gotovo osam posto od ukupnog broja liječnika u Hrvatskoj, njih oko 1.250, radi u privatnim zdravstvenim ustanovama, najčešće na ortopediji i oftamologiji te poliklinikama za dijagnostičke preglede.
'Cijene usluga nisu tržišne'
Ravnateljica Poliklinike Medikol, Ivana Trstenjak Rajković također je upozorila na nesrazmjer cijena. Poliklinika Medikol ugovorni je partner HZZO-a dulje od 15, godina, a Trstenjak Rajković tvrdi da njihov partnerski odnos nije ravnopravan te da cijene usluga nisu tržišne.
"Podjela zdravstva na privatno i javno osjeća se u ugovaranju s HZZO-om, gdje je privatno zdravstvo diskriminirano u odnosu na javno. HZZO određuje cijenu, određuje broj ugovorenih postupaka, kao i vrijeme trajanja ugovora koje je vrlo kratko, obično od tri do šest mjeseci. To naše poslovanje čini nesigurnim jer ne možemo planirati, a investicije su upitne jer je bankama preveliki rizik ulagati", kazala je Rajković za Novi list.
I predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić zalaže se za veću suradnju javnog i privatnog zdravstva te je uvjeren da privatno zdravstvo može dati svoj obol u smanjenju lista čekanja.
Više od tisuću privatnih zdravstvenih ustanova, koliko ih je u Hrvatskoj, zapošljava oko 16 posto svih zdravstvenih djelatnika u sustavu. Od ukupnog zdravstvenog budžeta na privatni sektor odlazi oko 1,6 posto. Ostali dio prihoda privatnici stječu na tržištu.
Privatnici godinama traže da ih se ravnopravno s javnim sektorom uključi u pružanje usluga, a kao jedan od argumenata navode da HZZO u nekim slučajevima plaća liječenje u inozemnim klinikama, dok domaće ne prepoznaje kao partnere.
