Od smrti novinara Vladimira Matijanića prošlo je dvadeset dana, a okolnosti njegova preranog odlaska još su uvijek predmet istraga i povod nagađanja, što uznemiruje Matijanovićevu obitelj, a tako i širu javnost. Na zdravstveni sustav pala je teška sjena, čemu djelomice doprinosi i šutnja prozvanih.
Jedna od njih je i prof. emer. dr. sc. Dušanka Martinović Kaliterna, specijalistkinja interne medicine, reumatologinja i klinička imunologinja, koja je u bolnici umirovljena, ali je i dalje u kraćem obimu zaposlena pri Domu zdravlja Split, ambulanta Hvar, a povremeno ima konzultacije u privatnoj ordinaciji, gdje joj se početkom prošle godine obratio za pomoć i drugo mišljenje i Vladimir Matijanić. Njezino ime već se dvadeest dana provlači u javnosti jer mu je navodno upravo ona savjetovala da se ne cijepi.
Dr. Martinović Kaliterna, profesorica emeritus, odlučila je prekinuti šutnju, demantirati te navode te pojasniti svoju ulogu u tijeku bolesti i liječenja pokojnog Matijanića. Nije do sada htjela, kako kaže, odgovarati na objede radi pijeteta prema preminulom novinaru i etičkih obaveza iz svog poziva. Brojni njezini bolesnici, koji su usput rečeno svi cijepljeni od korone, pružili su joj podršku, ali ih je zamolila da se i oni suzdrže od javnih komentara. Na kraju se ipak odlučila dati intervju Slobodnoj Dalmaciji, a evo i zbog čega:
'Ne želim da se moja šutnja tumači kao znak'
"Prije neki dan nazvali su me iz Ministarstva te zamolili da dadem intervju na temu cjepiva novinarki u koju oni imaju povjerenja, a budući da sam povezana sa slučajem Matijanić. Za mene je to bio znak da na Ministarstvo zdravstva kao zaštitno tijelo više ne mogu računati. Zašto bi meni nakon više od 40 godina uzorne karijere bilo tko određivao hoću li i kome dati intervju? Ako već govorim za novine o ovoj mučnoj situaciji, bolnoj za obitelj Matijanić i njihove bližnje, ali i uznemirujućoj za mene, za moje kolege, kao i za moje pacijente koji me zovu, nesigurni u to što bi uopće mislili, ako je to tako, onda ću govoriti kad hoću i za koga ja hoću. Ne želim da se moja šutnja tumači kao znak da bilo što imam skrivati. Jako sam tužna zbog te prerane smrti, ali…", započela je dr. Dušanka Martinović Kaliterna.
Na pitanje, je li Matijaniću zbilja savjetovala da se ne cijepi protiv korone, kaže: "Nisam! No voljela bih da, ako možemo, krenemo od samog početka, da se vratimo na prvi od ukupno dva moja susreta s vašim kolegom. Došao je k meni u siječnju prošle godine i zamolio me da mu na osnovi nalaza i mišljenja koje je dobio u bolnici dadem drugo mišljenje. To se dakle, zbilo prije više od godinu i pol dana, a on je u bolnici bio u jesen 2020. godine. Tamo mu je dijagnosticirana autoimuna bolest, polimiozitis-antisintetaza sindrom, koji je potvrđen biopsijom i koji je zahvatio pluća i moguće srce te sumnja na Sjogrenov sindrom. Ostavio je na mene dojam vrlo dragog, pristojnog čovjeka, međutim… Kazao mi je da terapiju koja mu je ordinirana u bolnici ne uzima", rekla je te nastavila:
"Kazao mi je da je u dvojbi te da želi provjeru dijagnoze. Predložila sam mu provjeru laboratorijskih parametara. Naime, određene autoimune bolesti se često preklapaju s drugim sličnim bolestima, ponekad maskiraju virusne ili maligne bolesti i stoga je neophodno utvrditi koja je bolest vodeća, a koje su joj pridružene, sve u cilju pravilnog izbora terapije."
Odgoda cijepljenja
Na pitanje je li Matijanoviću odredila neku terapiju, liječnica kaže: "Naravno. Na sljedećem pregledu u svibnju prošle godine preporučila sam mu reduciranu imunosupresivnu terapiju bez citostatika, kojih se bojao. U načelu, kod cijepljenja ovakvih bolesnika isključujemo citostatike na određeni period te ih potom ponovno uvodimo. U bolesnika u kojih postoji sumnja na polimiozitis, prema tadašnjim spoznajama, izbjegavali smo Astra Zenecu i davali prednost mRNK cjepivima, a to su Moderna i Pfizer.
S obzirom na povišene vrijednosti mišićnih enzima te visok titar autoprotutijela, preporučila sam mu da cijepljenje prolongiramo za tri do četiri tjedna od početka uzimanja blage i, kako mi je tada izgledalo, njemu prihvatljive imunosupresivne terapije, sve u cilju izbjegavanja ozbiljnijih nuspojava cjepiva. Upozorila sam ga da i tada može imati povišenu temperaturu i bol u mišićima te da se u tom slučaju javi svom obiteljskom liječniku ili meni. Dala sam mu i svoj privatni e-mail.
U mojoj, kao i u dokumentaciji njegove liječnice, stoji napomena o prolongiranju, odnosno odgodi cijepljenja, a nikako i nigdje ne stoji niti može stajati da sam mu savjetovala necijepljenje. Inače, žao mi je što je u javnost plasiran i niz objeda na račun te obiteljske liječnice za koju, zbog svega što znam, mislim da je učinila sve što je profesionalno mogla učiniti za dobrobit gospodina Matijanića. Izuzetno sam potresena hajkom na svoje kolege…"
'Svi bolesnici koje kontroliram su uredno cijepljeni'
"Istina je da se nisam nakon godinu i pol pri žurnom dolasku inspekcije mogla prisjetiti svih detalja", rekla je Martinović Kaliterna na komenta da je u medijima objavljeno kako je izjavila da se ne sjeća što je savjetovala Matijaniću. "No pomogao mi je jedan medij s malicioznim natpisom da sam savjetovala gospodina Matijanića da se ne cijepi, a ispod toga teksta stoji izvadak iz moje mail prepiske s Vladimirom Matijanićem koji je portalu vjerojatno ustupio netko tko ima pristup njegovoj elektroničkoj pošti, a gdje mu savjetujem da prolongira cijepljenje za tri-četiri tjedna od početka uzimanja lijekova te da se onda čujemo. Naime, nakon cijepljenja planirala sam mu uvesti citostatsku terapiju koja je bila neophodna za takav oblik bolesti", kaže te dodaje kako je vrijeđa tvrdnja da je nekome preporučila da se ne cijepi protiv covida, jer su svi bolesnici s autoimunim bolestima, koje kontrolira, uredno cijepljeni. mnogi i uz dodatni nadzor i skrb.
"Pojedine pacijente dodatno cijepimo protiv određenih infekcija da se ne bi pogoršao tijek osnovne bolesti. Cijepljenje protiv covida je neophodno kod ovih bolesnika, jer sam virus dodatno modulira već poremećen imuni sustav. Naravno, tretman ovisi o vrsti bolesti te preporučujem cijepljenje provesti uz savjet specijalista reumatologa-imunologa", kaže dr. Martinović Kaliterna.
"Tada sam mu kazala da dođe na kontrolu za dva do tri mjeseca, očekujući da će tijekom toga vremena uzimati terapiju i cijepiti se, a po potrebi me, naravno, može kontaktirati mailom ili telefonski", nastavila je Martinović Kaliterna. Nakon toga se, kaže, više nisu vidjeli. "U kolovozu prošle godine poslao mi je mailom svoje dodatne nalaze. Na osnovi tih nalaza uz već propisanu terapiju preporučila sam uvođenje citostatika. Nije došao k meni na kontrolu, ali mogao se kontrolirati i u bolnici ili kod nekog drugog liječnika. Radilo se o odrasloj osobi, koja se doimala svjesno i odgovorno te mi nije ni palo na pamet da ne samo da se nije cijepio već, štoviše, da ne uzima ni nužnu terapiju.
Napomenula je da nema mogućnost ni ovlasti provjeravati pacijenta je li nešto učinio. "Pacijent ima pravo ići na kontrole gdje god hoće, ima pravo kupovati lijekove i privatno, ima pravo i ne prihvatiti savjet liječnika", rekla je. Da Matijanić ne uzima terapiju saznala je, kaže, kada ju je Matijanić zamolio za razgovor.
"E-mailom me zamolio za razgovor, razgovarali smo 23. srpnja ove godine. Bio je to težak razgovor, vaš je kolega bio jako zabrinut, malodušan, osjećao se loše i tada mi je rekao da uopće nije uzimao nikakvu preporučenu terapiju. Kazao mi je da se kontrolira kod jednog liječnika, internista druge uže specijalnosti, ne kod imunologa. I to je, naravno, bilo njegovo pravo. Kazala sam mu da mi je žao što ne uzima terapiju te da nije kasno da i sada započne, da može doći kod mene kad god želi…", rekla je.
'Kad pacijent odbija terapiju, nama su ruke vezane'
Matijanić je potom dobio covid. "Javio se 2. kolovoza mailom i kazao da ima covid, da je bio na infektologiji… Nije se posebno žalio, pitao me što može uzimati kao pomoćnu terapiju, ja sam mu preporučila vitamine i Andol 100… Ostavio mi je dojam ekstremno preplašene osobe, poslao mi je mailom pregršt upita o tome koje lijekove smije s kojima istodobno uzimati, treba li ove ili one lijekove uzimati prije ili poslije jela… I slično. Više se nismo čuli. Nakon njegove smrti nazvala me njegova partnerica i obavijestila me da je Vladimir Matijanić preminuo… To me je jako rastužilo. Jako… Velika je to tragedija i gubitak i ja razumijem da mnogi ljudi svoju žalost nastoje ublažiti optužujući liječnike, ali… Nisam očekivala ovakav razvoj situacije", rekla je liječnica.
Na pitanje, kako ona kao liječnik gleda na odbijanje terapije, odgovorila je: "Čujte, kad pacijent odbija terapiju, to je i naš neuspjeh. Znate, odluka je uvijek na pacijentu, ali to znači da ga mi liječnici nismo uspjeli nagovoriti, da u njegovim očima nismo bili dovoljno uvjerljivi, da su njegovi strahovi bili jači od našeg autoriteta… To je za liječnika bolno. S druge strane, obveza čuvanja liječničke tajne sprječava nas da o stanju pacijenta bez njegove izričite privole razgovaramo bilo s kime, pa i s njegovim najbližima. Kad pacijent odbija terapiju, nama su ruke vezane.
Na pitanje, s obzirom na Matijanićevu bolest, a bez terapije i cijepljenja, je li njegovo stanje bilo takvo da bi i neka manje opasna zaraza od korone za njega bila fatalna, rekla je: "To ja ne mogu reći! To je nemoguće procijeniti. Međutim… Za pacijenta kao što je bio on svaka dodatna komplikacija je značajno otežavala već teško stanje."
Što učiniti u sličnoj situaciji?
Na pitanje, kako to da hitna nije to stanje prepoznala i je li Matijanić morao biti hospitaliziran, Martinović Kaliterna je rekla: "Mislim da jest. Mislim da je morao biti hospitaliziran. Ne kažem da bi mu život bio spašen, ali bi imao više izgleda… A Hitna pomoć… Ni vi, ni javnost, ali ni mi liječnici nismo trenutno zadovoljni organizacijom našeg zdravstvenog sustava, koja je dodatno narušena covid pandemijom. Smeta mi što nema postupnika za liječenje covid bolesnika koji bi bio dostupan svim liječnicima Hitne i obiteljske medicine a koji bi se trebao evaluirati svakih nekoliko mjeseci, sukladno novim spoznajama o ovoj bolesti i gdje bi trebao biti naznačen tretman bolesnika s autoimunim bolestima."
Na pitanje, što učiniti ako se nekom od naših najbližih, primjerice suprugu, pozli onako kako je pozlilo Matijaniću, a Hitna ga ne želi prevesti u bolnicu, savjetuje: "Inzistirajte! Vi znadete bolesti svoga muža, upoznajte liječnika Hitne pomoći s njegovim nalazima. Vi sigurno imate i broj telefona obiteljske liječnice. Zovite je! Vi sigurno imate auto, ili vaši prijatelji imaju auto… Vozite ga u bolnicu! Uzmite taksi i vozite ga u bolnicu. Ne budite agresivni, ali - inzistirajte!"
Autoimune bolesti najčešće počinju nijemo i slabije se prepoznaju
"Autoimune bolesti najčešće počinju nijemo, a tek iznimno se dramatično ispoljavaju. Takvi su i naši bolesnici, najčešće trpeći, neagresivni, javljaju se liječniku kada im zaista postane teško. Budući da se radi o relativno rjeđim bolestima, one se i slabije prepoznaju", kaže dr. Kaliterna Martinović.
"Pred više od 15 godina osnovana je Udruga oboljelih od od autoimunih bolesti "kolagenoza", kojoj je bio cilj pomoći ovim bolesnicima u realiziranju potrebitog imunološko-reumatološkog pregleda te često neophodne psihološke podrške. Organizirane su radionice, predavanja, fizikalna terapija, druženja, socijalna podrška. Tada je osmišljena iskaznica za ove bolesnike, koja je omogućavala direktan pristup u Dnevnu bolnicu Zavoda za reumatologiju i kliničku imunologiju. Štoviše, mogli su je pokazati pri bilo kojem prijemu u bolnicu te zatražiti potrebitu konzultaciju imunologa – reumatologa. Nažalost, ta iskaznica nije dugoročno zaživjela", kaže.
Iako danas imamo dostatan broj stručnjaka za autoimune bolesti, ozbiljnost ovih bolesti još uvijek nije dovoljno prepoznata, stoga nije neuobičajeno da i sami bolesnici ponekad zanemaruju svoju bolest, što može dovesti do fatalnog ishoda, dodaje dr. Kaliterna Martinović.
"Ovi bolesnici zahtijevaju posebnu skrb tijekom trudnoće, kirurških zahvata, infekcija i naravno, prilikom primanja bilo kakve specifične terapije koja podrazumijeva i cjepiva. Ono što trebamo podržati je rad bolesničkih udruga uz dodatnu edukaciju i liječnika i bolesnika o ovim relativno rijetkim, ali životno ugrožavajućim bolestima."
