Epidemija koronavirusa u Hrvatskoj kao i niz potresa koji su pogodili Zagreb, samo su neke od "nepogoda" koje su Lijepu našu zahvatile ove godine. Stanovnici karlovačkog područja s razlogom strahuju od još jedne koja bi mogla uslijediti. Naravno, riječ je o poplavama, jer Karlovac kao grad koji se nalazi na četiri rijeke, obavezno svake godine poplavi, a prema pisanju KAportala, to se događa sve ranije.
Dok se tako neki lokalni portali prisjećaju epidemija koje su u prošlosti harali njihovim "šorom", ekipa KAportala prisjetila se drugo najveće poplave koja je zahvatila karlovačko područje. Uz nadu da će se Karlovac kroz 2020. provući bez svoje uobičajene prirodne katastrofe, objavili su tekst o velikoj poplavi iz 1966. koju je tada opisao Karlovački tjednik. Članak o poplavi prenosimo u cijelosti.
Karlovački tjednik, 8. prosinca 1966.: 'Posljedice ove poplave bit će dalekosežne, a štete ogromne'
Ovako je o njoj 1966. izvještavao Karlovački tjednik:
"Prošli tjedan karlovačku općinu zadesile su katastrofalne poplave, kakve se ne pamte u posljednjih 27 godina. Kupa, Korana, Mrežnica, Dobra i ostale rijeke koje protječu karlovačkom općinom počele su naglo rasti u petak, 2. prosinca poslije podne da bi u nedjelju 4. prosinca bio dostignut maksimalni vodostaj. Kupa kod Karlovca bila je u tom trenutku visoka 832 centimetara preko normale, što je svega 40 centimetara niže od vodostaja Kupe iz 1939. godine kad je grad zadesila najveća poplava u njegovoj gotovo 400-godišnjoj historiji. Posljedice ove poplave bit će dalekosežne, a štete ogromne. Pod vodom je u nedjelju ujutro bilo više od 30.000 hektara zemljišta, više od jedne trećine površine općine Karlovac. Neposredno je bilo ugroženo više od 9000 stanova u kojima živi više od 20.000 stanovnika.
Najviše su stradala nizinska područja u kupskoj dolini, ali najveće štete nanijete su upravo gradskim rajonima i prigradskim naseljima. Kupa je poplavila gradske rajone Baniju, Drežnik, Dubovac i Gazu i prigradska naselja Hrnetić, Novake, Gradac, Selce, Kaštel te nekoliko desetaka sela s obje strane Kupe. U mnoge kuće prodrla je voda tako da je nekoliko stotina porodica moralo biti evakuirano i privremeno smješteno u javnim zgradama i kod znanaca. Putem karlovačke Radio-stanice i Štabu za Obranu od elementarnih nepogoda prijavilo se oko 600 građana koji su bili spremni da prihvate građane koji su morali napustiti svoje stanove.
Promet je bio paraliziran, a najveća opasnost prijetila je industrijskoj zoni
Najveća opasnost prijetila je industrijskoj zoni na Baniji. Desetak poduzeća našlo se ugroženo od vode koja je nadirala i prijetila da poplavi skladišta, tvorničke hale i druge prostorije. Naročito su bila U-grožena poduzeća Konteks, Vunateks, Velebit, Ognjen Prica, Kordun, OTP, Žito-proizvod, DIP, Ivo Marinković, Josip Kraš i druga.
Saobraćaj u Karlovcu i okolici bio je gotovo paraliziran. Sve ceste koje vode iz grada prema selima u kupskoj dolini bile su pod vodom, a jedino prevozno sredstvo bili su čamci. Neko vrijeme bio je prekinut i saobraćaj glavnom cestom Karlovac – Zagreb jer je voda na nekoliko mjesta preplavila cestu. Najopasnije mjesto bilo je kraj tvornice Konteks gdje je preko ceste prelazila prava bujica duboka barem pola metra i široka oko 200 metara…", pisalo je 1966. u Karlovačkom tjedniku.
