Tim je zakonom predviđeno i otvaranje javnih arhivskih materijala nastalih do 31. prosinca 1990. godine, a državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak, koji vodi pripremu tog dokumenta, u razgovoru za Jutarnji list kazao je da se u kontekstu suočavanja s prošlošću totalitarnog i komunističkog režima želi postići puna dostupnost arhivskog gradiva iz tog razdoblja.
"Jačanje svijesti o totalitarnom i komunističkom režimu"
"Posebnom odredbom o dostupnosti gradiva koje je nastalo do 31. prosinca 1990. godine omogućit će se pristup cjelokupnom gradivu koje ima poseban značaj za jačanje svijesti o totalitarnom i komunističkom režimu. Kultura sjećanja na žrtve od iznimne je važnosti te je razumljivo da se ovakvim zakonskim rješenjem vodi računa o zaštiti žrtava režima", kazao je Poljičak.
Pojasnio je kako to znači da će svi podaci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti bivšeg totalitarnog, komunističkog i nedemokratskog režima biti bez iznimke dostupni. Također, bit će potpuno dostupni i podaci o žrtvama koje više nisu žive, dok će za dostupnost podataka o živućim žrtvama progona sigurnosnih službi biti potrebna njihova prethodna suglasnost.
"Osobni podaci živih osoba dostupni su uz njihovu suglasnost. Mogu biti dostupni i bez ove suglasnosti ako se sukladno zakonu utvrdi da javni interes, koji se postiže dostupnošću, preteže nad štetom koju bi iznošenje podataka u javnost moglo pričiniti osobi o čijim se podacima radi. Pri tome uvijek treba imati u vidu da podaci o nečijem postupanju u svojstvu službene osobe ili zaposlenika javnog tijela nisu zaštićeni osobni podaci", istaknuo je Poljičak.
Arhivsko gradivo bit će dostupno i putem interneta
Na pitanje hoće li osobni podaci javnih osoba koje više nisu žive, poput Franje Tuđmana, Ivice Račana, Gojka Šuška ili Mike Tripala biti dostupne odmah ili uz neko vremensko ograničenje, Poljičak kaže da se u novom zakonu predlaže da budu dostupne odmah, ali uz iznimku posebno zaštićenih kategorija podataka, poput onih o zdravlju, koji će postati dostupni deset godina nakon smrti osobe.
"Samo ako su podaci klasificirani kao tajni potrebno je čekati 40 godina od nastanka dokumenta. Općeg roka nema i primjenjuju se odredbe koje propisuje Zakon o pravu na pristup informacijama", kazao je državni tajnik.
Poljičak je potvrdno odgovorio i na pitanje hoće li se stupanjem na snagu novog zakona moći pročitati i "transkripte" te povijest bolesti prvoga hrvatskog predsjednika, Račana, Šuška...
Osim toga, arhivsko gradivo koje je digitalizirano bit će dostupno i putem interneta, dok će za sve ostalo biti potrebno otići u Državni arhiv, s tim da se planira izrada digitalnog arhiva.
