U sklopu najavljene porezne reforme priprema se i izmjena Općeg poreznog zakona koja bi trebala ograničiti sve masovniju pojavu varanja države preko paušalnih obrta.
- Na snagu stupaju brojne porezne olakšice: 'Višak će ići u podizanje plaća, ali treba i dalje raditi'
Otkako je Vlada u dva navrata pojednostavila uvjete za otvaranje paušalnih obrta, njihov se broj utrostručio. U Hrvatskoj je registrirano oko 80.000 obrta, a u sustavu paušalnog plaćanja poreza ih je oko 45.000, navodi Večernji list.
Godine 2014. imali smo oko 15.000 paušalnih obrta. Mnogi su stoga dali otkaze na poslu ili zatvorili obične obrte i trgovačka društva da bi postali obrtnici paušalisti čija su davanja prema državi minimalna i iznose od 1500 do 5400 kuna poreza na dohodak godišnje te 1233 kune mjesečnih doprinosa.
Sve zajedno, vlasnik paušalnog obrta godišnje plaća državi između 16.000 i 20.000 kuna poreza i doprinosa. Jedino na što pri tome mora paziti jest to da ne preskoči 300.000 kuna godišnjih prihoda. Kirurg s mjesečnom neto plaćom od 12.000 kuna toliko plati poreza i doprinosa za dva mjeseca rada, a prosječno plaćeni radnik za četiri mjeseca.
Upravo zbog tako velike razlike u poreznom opterećenju mnogi su dali ili su bili prisiljeni dati otkaze u tvrtkama u kojima su radili te su u dogovoru s njihovim vlasnicima nastavili raditi za staru tvrtku kao paušalisti.
Uočena je i druga pojava, a to je da se i poslovi koji su se prije oporezivali kao drugi dohodak, sada prebacuju na paušalne obrte. Mladim ljudima koji se zapošljavaju kao diplomirani ekonomisti, informatičari, marketingaši i razne druge profesije poslodavci također nude posao uz uvjet da se on realizira preko paušalnog obrta, a ne klasičnog radnog odnosa.
Druga je opcija posao za minimalac u tvrtki, a razlika preko paušalnog obrta. Ministarstvo financija kreće u izmjenu Općeg poreznog zakona da tome stane na kraj pa će se i takvo prikriveno zapošljavanje oporezivati kao radni odnos.
