Prije točno 131 godinu, u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde Zagreb je pogodio potres jačine 6,3 stupnja prema Richteru s epicentrom na području Medvednice. Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta, a razorene su brojne zgrade, a velik broj stanovnika pobjegao je u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst. U potresu poznatom kao i Veliki potres u Zagrebu poginula je jedna osoba, a 29 ih je teško ozlijeđeno.
Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo koje je u svome izvješću zapisalo:
''Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko, da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje pak štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu u Zagrebu je oštećeno 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti.''
U 24 sata prodano 3800 karata
Kada se sve preračuna, šteta od potresa 1880. godine iznosila je polovicu iznosa tadašnjeg državnog proračuna, a stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova.
Nakon potresa krenula je velika obnova u kojoj je obnovljena katedrala postala zaštitni znak glavnog grada, a ujedno su izgrađene brojne nove palače, parkovi i fontane.
Zanimljiv je i podatak prema kojem je u prvih 24 sata nakon potresa na zagrebačkom Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata što je vrlo velik broj za to vrijeme.
