Na tvrdnje o zanemarivanju i zlostavljanju životinja u zagrebačkom skloništu u Dumovcu reagirala je u utorak udruga Prijatelji životinja, koja je izrazila zabrinutost te zatražila reviziju rada tog skloništa i svih njegovih zaposlenika, kao i svih drugih skloništa u Hrvatskoj.
U priopćenju ističu kako Prijatelji životinja oštro osuđuju svako loše postupanje prema životinjama u skloništu. Zalažu se za transparentnost u radu skloništa i za strogo propisane procedure postupanja prema životinjama. To su, napominju, naglasili i pri nedavnim izmjenama Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje, kada su zatražili promjene u smjeru povećanja dobrobiti životinja u skloništu.
'Inspekcijama uvijek sve u redu i da je zato potreban neovisan nadzor skloništa'
Upozoravaju kako u Hrvatskoj mnoga skloništa nemaju transparentnost i sljedivost, niti su otvorena prema građanima i volonterima, što je, smatraju, poražavajuće. Kako je inspekcijama uvijek sve u redu, nužan je neovisan nadzor skloništa, napominju.
07.12.2020., Zagreb - Dumovec - skloniste za nezbrinute zivotinje grada Zagreba. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
Dodaju kako Prijatelji životinja godinama pišu prijave veterinarskoj inspekciji i upozoravaju na problematičan rad skloništa za životinje, "uvijek s istim odgovorom – nisu pronađene nikakve nepravilnosti i sklonište udovoljava svim zakonskim propisima".
Samo tijekom 2020. godine prijavili su pulski "šinteraj", tvrtku As-Eko d.o.o. "zbog šokantne činjenice da u šibenskom skloništu umire svaki peti pas koji u njega uđe", a nakon nekoliko prijava skloništa Tip-Tip Vinkovci, Prijatelji životinja zatražili su nedavno ponovni i neovisni inspekcijski nadzor jer smatraju da ranije nije učinjen adekvatno i neovisno. Također, godinama upozoravaju na problematičan rad skloništa za životinje kao što su karlovačko sklonište u Utinji, Veterinarska stanica Vetam d.o.o. i sklonište u Belom Manastiru, sklonište Pokupsko Cerje, Ottova kućica itd.
'Skloništa se ponašaju kao šinteraji'
"Unatoč relativno dobrom zakonskom okviru, zbog nedostatka neovisnog nadzora mnoga skloništa još uvijek rade po principu nekadašnjih šinteraja. U neka skloništa posjetitelji ne mogu ući. Socijalizacije pasa u većini skloništa ne provode se, psi se ne šeću, i to nikada, pa često imamo slučaj da u boksu provedu i po dvije godine. Takvi psi narušenog su psihičkog zdravlja i zato neudomljivi. Skloništa uzimaju previše pasa jer za svakoga dobiju novac. Neki psi se međusobno pokolju, neke eutanaziraju, štenci odreda umiru od zaraznih bolesti, neke sretnike i udome, ali većina njih ostane čamiti u boksovima dok šinteri naplaćuju gradovima i općinama njihov smještaj, ponekad i više godina, oko tisuću kuna mjesečno", ogorčeni su Prijatelji životinja.
Dokaz da se može poslovati i drugačije su ona skloništa kojima je dobrobit životinja na prvome mjestu, a koja uglavnom vode udruge, napominju.
U pregledu skloništa najvažnija je provjera odnosa i postupanja prema životinjama, ističu Prijatelji životinja, te pozivaju sve na posjete i volontiranje u skloništima "jer to je najbolji način da sami provjere način rada svakog skloništa i prijave nepravilnosti".
