Premijer Andrej Plenković u četvrtak je poručio da mjere koje postupno popuštaju od ponedjeljka, 27. travnja te 4. i 11. svibnja mogu vrlo brzo ponovno uvesti ocijene li da će njihovo popuštanje dovesti do širenja zaraze koronavirusa.
"Molim sve naše sugrađane da dobro razumiju što danas radimo. Sve ono što se tiče fizičke distance i visokih higijenskih standarda je i dalje je temelj naše borbe protiv zaraze Covid-19", rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
Istaknuo je da je sve što su do sada učinili u pogledu zdravstveno-restriktivnih mjera ostvarilo kvalitetan rezultat i temeljni cilj jer je zaraza spora, gledajući ukupne brojeve, a smrtnost relativno mala. Također, mjere za gospodarstvo omogućile su zadržavanje radnih mjesta u situaciji kada su mnogima bile ili obustavljene ili ograničene djelatnosti.
Do postupnog ukidanja određenih ograničavajućih mjera koje su na snazi došlo je nakon konzultacija s epidemiolozima, a Vlada je i gledala kako će te mjere imati učinke na gospodarstvo i na život građana, istaknuo je premijer.
"Gospodarske i društvene aktivnosti pomoći će nam da postupno reaktiviramo ono što trenutno nije bilo moguće. Vjerujem da ćemo ovakvim postupnim pristupom ostvariti dobar rezultat za hrvatsko gospodarstvo i za proračun, a paziti da ove mjere ne dovedu do širenja zaraze", poručio je Plenković.
Propusnice ostaju, ali se proširuje opseg razloga za izdavanje
Vezano za propusnice, Plenković je objasnio da one ostaju kao mehanizam u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, ali se proširuje opseg razloga zbog kojeg se one mogu izdavati uz praćenje epidemiološke slike.
Primjerice, ako se epidemiološka slika popravi i netko iz Krapine želi otići na sedmodnevni odmor u hotel u Vodice, treba pokazati rezervaciju i dobit će propusnicu. Plenković je dodao da su se propusnice pokazale korisnima jer su ograničile jedan od načina kako se virus prenosi, a to su kontakti i mobilnost.
"Mi smo s epidemiolozima vodili do u detalj razgovore o svakoj od mjera koju su resorni ministri predstavljali. Razgovarali smo o njihovim učincima, rizicima, mogućnostima. Sve ove mjere i faze popuštanja treba gledati u kontekstu horizontalnih mjera i temeljnih preporuka načina ponašanja koje su ključ sprečavanja širenja zaraze", rekao je Plenković.
Što se tiče trgovina, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izradit će precizne epidemiološke preporuke. Plenković očekuje da se radi dvokratno i da se radi cijeli dan, odnosno kako je koja trgovina radila.
Također, HZJZ će do 11. svibnja definirati i izvijestiti o preporukama za broj djece u grupama u vrtićima i školama.
Turizam nije samo želja Hrvatske
Vezano za turizam rekao je da je obavio niz razgovora s kolegama čiji državljani vole Hrvatsku i dolaze u Hrvatsku.
"Svi kolege s kojima sam razgovarao željeli bi da u tjednima koji su pred nama pronađemo modalitet kako da omogućimo i otvaranje granica i dolazak ljudi tijekom ljetne sezone u Hrvatsku", rekao je.
O tome je plenarno razgovarao tijekom summita Europske pučke stranke s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom, slovenskim premijerom Janezom Janšom, mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, češkim premijerom Andrejem Babišem, a sličnu želju podržava i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Istaknuo je da to nije samo želja Hrvatske, već i obaveza Vlade da na europskoj razini na Europskom vijeću pokrene zajednički način ako dođe do slične, konvergirajuće epidemiološke situacije u zemljama, da se može naći načina kako da primjerice Slovenci dođu u Hrvatsku, a Hrvati u Sloveniju.
"Polako s takvim konceptom postižemo kritičnu masu suglasnosti na razini Vijeća. Iste želje imaju i drugi i tražit ćemo rješenje koje će omogućiti da se odvije donekle i turistička sezona. Jasno je da ne može biti rekordna kao zadnje tri, ali radimo na tome da je bude u novim okvirima", poručio je Plenković.
Što se tiče financiranja paketa mjera za tri mjeseca, za koje je ministar financija Zdravko Marić prethodno rekao da će stajati 45 milijardi kuna, Plenković je rekao da će to ići preko četiri okvira: domaćih tržišta kapitala, međunarodnih tržišta kapitala, međunarodnih financijskih institucija i Europske unije.
Dogovor koji smo postigli između Europske središnje banke i HNB-a je izrazito dobar i ohrabrujuć za manji pritisak na tečaj kune, rekao je Plenković. Pojasnili su koliko je važno da Hrvatska, kao jedna od dvije zemlje koje intenzivno rade na tome da se priključe Europskom tečajnom mehanizmu II, imaju tretman inkluzivnim načinom gotovo kao da su jedne od 19 članica eurozone.
