Premijer Tihomir Orešković, ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i ministar branitelja Tomo Medved razgovarali su u ponedjeljak s braniteljima o hrvatskim stajalištima za nastavak pregovora Srbije s Europskom unijom, uključujući ključne uvjete - punu suradnju s Haškim sudom i suspenziju srbijanskog zakona o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine, objavila je vlada.
"Srbija mora ukinuti nadležnost za ratne zločine u Hrvatskoj, morat će taj zakon promijeniti, suspendirati, morat će suradivati s Haškim sudom, sve presude tog suda uvažavati primjenjivati, sve koji su optuženi da moraju biti izručeni, morat će s nama surađivati na otkrivanju nestalih osoba, posmrtnih ostataka, morat će osigurati žrtvama rata pravo na odštetu i da hrvatska manjina ima pravo na predstavnika u Skupštini. To su obveze koje ima od danas od kada je prihvatila pregovarački okvir na području pravosuđa i temeljnih prava. Od vlasti u Srbiji očekujemo da ne komentiraju na svoj osebujan način stvari koje su prihvatili nego očekujemo da krenu primjenjivati to i očekujemo da prestanu zastrašivati hrvatske branitelje. Branitelji će osjećati sigurnost na našem teritoriju", rekao je ministar Kovač nakon sastanka.
Hrvatska su stajališta sastavni dio kompromisa koji je doveo do usvajanja Zajedničkog stajališta EU-a za poglavlja 23 i 24, koja su omogućila nastavak srbijanskog pristupnog procesa.
Uz priopćenje o sastanku objavljena je i izjava Republike Hrvatske u povodu otvaranja pregovora.
"Ne prejudicirajući druge važne aspekte vladavine prava koji su pokriveni ovim dvama poglavljima, za Hrvatsku su – u procjeni srbijanskog napretka u pristupanju EU – od ključne važnosti upravo još uvijek neriješena pitanja koja su posljedica rata. To su: puna suradnja s MKSJ-om, de facto suspenzija zakonodavstva kojim je Srbija proizvoljno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države, uključujući i potrebu revidiranja srbijanske Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina u svjetlu njezinih neprihvatljivih političkih i pravnih kvalifikacija, te puna provedba cjelovitog zakonodavnog okvira za zaštitu manjinskih prava, u skladu s domaćim i međunarodnim obvezama", kažu u Banskim dvorima.
"Osiguranje prava žrtava rata i njihov pristup pravdi i pravosuđu, bez diskriminacije, uključujući pravo na naknade štete i odštete, također su važni pokazatelji učinkovitog pravosuđa te, zajedno sa suradnjom u rješavanju pitanja nestalih osoba, bitni elementi trajnog mira i pomirenja", ističu u vladi.
