Andrej Pleković večeras je liderima svih parlamentarnih stranaka da u četvrtak u 13 sati dođu u Banske dvore na izvanredni sastanak o pregovorima sa Slovenijom.
Kako doznajemo, premijer će od oporbe tražiti potporu za bilateralni dogovor sa Slovenijom, a temelj za te pregovore upravo će biti odluka arbitražnog suda.
Nakon premijera, nema upućenije osobe za ovu temu od ministrice vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, koja je bila naša gošća u Direktu.
Ministrice, znači li ovaj poziv premijera parlamentarnim strankama da je Vlada ozbiljno shvatila ovu sutrašnju sjednicu slovenskog odbora za obranu?
"Zapravo jedno s drugim nema veze. Mi smo već neko vrijeme razmišljali o tome da treba sazvati i upoznati čelnike stranaka kako stoje hrvatsko-slovenski odnosi. I u tom kontekstu granično pitanje. To se jednostavno poklopilo. Ova sjednica nije baš nasretnija okolnost. Mislimo da takva vrsta aktivnosti je malo neprimjerena".
Ali, što kažete na njihove optužbe da se Hrvatska vojska nalazi u patrolnim čamcima koji vrebaju Piranskim zaljevom?
"Nemam informacija o tome. Ali, naš generalni stav je treba smirivati tenzije. I vjerujemo da i sa one strane, u Sloveniji, s kojom pregovaramo postoji isto takav stav da ne treba dizati tenzije".
Imate li signal da Slovenija želi bilateralne pregovore?
"Prvi i vrlo važan korak je bio da smo otvorili dijalog, to je bio najteži korak nakon objave presude. Za sada su stavovi na istom, mi presudu ne priznajemo, a sa slovenske strane postoji drugo razumijevanje. Ono što je dobro jest da su dva premijera odmah otvorila dijalog. Da smo otvorili sve teme, pa i pitanje graničnog spora. I da je zapravo u pripremi novi sastanak koji će se održati u Zagrebu za desetak dana".
Ali temelj za ove bilateralne pregovore očito je opet arbitražna odluka.
"Činjenica da je arbitražni sud donio ovu odluku, koju ne priznajemo, a koja je donijela jednu dobru okolnost, a to je da je jedan veliki broj zahtjeva sa slovenske strane koji nije imao utemeljenje u međunarodnom pravu odbačen i mislimo da postoji jedan dobar osnov da dalje vodimo razgovore".
Dakle, to jest platforma za pregovore?
"To ne znamo. Ako dođemo do te faze, onda ćemo se dogovoriti što je platforma. Ono što je dobro je što je pokazano da je dvije trećine zahtjeva koji su bili na arbitraži odbačeno".
Kakav režim u Piranskom zaljevu će Hrvatska tražiti za ribare?
"Hrvatski i slovenski ribari su dosad prilično dobro radili u Savudriji. Vjerujemo da ni ubuduće neće biti problema. To su ljudi koji se poznaju. Nema ih puno, ali su interesi važni. Radi se o populaciji koja je najviše izložena nekoj budućoj odluci vezano uz podjelu Savudrijeske vale".
Intencija je da vuk bude sit, a ovce na broju?
"U pregovorima se obično dođe do toga, da svi nađu svoj interes. Kad otvorimo jednog dana taj konkretan dijalog vjerujem da ćemo naći mjesta oko kojih se možemo dogovarati".
Može li se uopće pregovarati s Erjavcem, Vi i on ste razmijenili dosta teške riječi nedavno na Bledu, tj, on je uputio teške riječi?
"Kolega Erjavec odbija dijalog o ovom pitanju, ne samo sada nego dugi niz godina. To nije dobro kad ste ministar vanjskih poslova. Jedna osnovna stvar koja je važna u diplomaciji je razgovor, razgovor i uporni razgovor. Mi imamo otvoreni dijalog na razini premijera i to je dobro. Kolega Erjavec ne želi sudjelovati u tim razgovorima. Hoće li se to promijeniti, vidjet ćemo".
Gotovo cijela Europa smatra da bismo se trebali držati Arbitražnog sporazuma, znači li to da Slovenija ima bolju diplomaciju ili ima bolje argumente?
"Postoje različiti stavovi o tome. Postoje zemlje koje su se javno deklarirale da žele implementaciju presude, ali postoje i zemlje koje svakako žele staviti bilateralno pitanje u bilateralni kontekst. Ono u čemu su svi složni jest da je dijalog najbolji put".
Slovenija nam sad blokira i ulazak u OECD, a pridružila joj se i Mađarska? Je li to sad neka organizirana akcija naših susjeda?
"Neke se stvari dugo nisu rješavale. Dobili smo set otvorenih i kompleksnih pitanja, od kojih ne bježimo. I vjerujem da ćemo s vremenom doći do toga da će se pokazati da je takva politika dobra. Želimo dijalogom rješavati otvorena pitanja. Mislim da se ne radi o zavjeri".
"Pred nama je dugotrajni proces da razgovaramo o tome. Nama naravno nije drago da je i Mađarska ušla u taj prostor, to dosad nije viđeno".
Što je sa Schengenom?
"Procjena je da možemo do kraja iduće godine ispuniti sve što trebamo. Politička odluka koja je na državama članica je moguća po meni najranije 2019. godini. Mislim da je Schengen u ovo vrijeme iznimno važan i čuvanje vanjskih granica EU".
