Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je predstavio revidirane podatke o broju zaposlenih, a prošireni je obuhvat zaposlenih u pravnim osobama pokazao i povećanje ukupnog broja zaposlenih pa je tako krajem srpnja ove godine u Hrvatskoj bilo oko 1,58 milijuna zaposlenih, što je gotovo 110 tisuća zaposlenih više nego po ranijim podacima.
DZS je, naime, objavio revidirane podatke o zaposlenima od siječnja 2016. do srpnja ove godine, a koji na kraju imaju razmjerno znatan utjecaj na kretanje aktivnog stanovništva, što znači i broja zaposlenih i nezaposlenih.
Razlika između broja zaposlenih DZS-a i HZMO-a
Državni zavod za statistiku je napravio analizu kako bi se otkrio uzrok razlike između broja ukupno zaposlenih o kojima izvješćuje DZS i broja osiguranika koje objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), jer se ta razlika učestalo povećavala te je u srpnju iznosila više od 130 tisuća zaposlenih, objasnila je na konferenciji za novinare glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković.
Do te je razlike, dodaje, došlo jer određene kategorije zaposlenih u pravnim osobama nisu bile u obuhvatu podataka statističkog zavoda, a imaju značajan utjecaj na ukupan broj zaposlenih.
Stoga je DZS proširio obuhvat zaposlenih u pravnim osobama i uključio mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima, a, po podacima za srpanj ove godine, riječ je o 96.967 zaposlenih, koji tako u ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama imaju udio od 7,2 posto.
Druga kategorija kojom je proširen obuhvat zaposlenih u pravnim osobama su radnici koji su na temelju radnog odnosa izaslani u inozemstvo (tzv. izaslani radnici), a kojih je u srpnju bilo 10.838, što je u ukupnom broju zaposlenih u pravim osobama udio od 0,8 posto.
Ostali izostavljeni zaposleni, njih 1.750, po šiframa iz JOPPD obrasca uključeni su u ostale osnove radnog odnosa, no njihov je broj zanemariv, odnosno doprinose broju zaposlenih tek s 0,1 posto, napominje Brković.
Veći rast broja zaposlenih
To je proširenje obuhvata zaposlenih rezultiralo i promjenama u broju ukupno aktivnog stanovništva, broju zaposlenih i nezaposlenih, stopi nezaposlenosti, kao i smanjenju razlike između podataka DZS-a i HZMO-a.
Revidirani podaci tako pokazuju da je u srpnju ove godine u Hrvatskoj bilo ukupno 1,58 milijuna zaposlenih, što je povećanje za 12,7 posto u odnosu na siječanj 2016. godine, a što je razlika od 5 postotnih bodova. Naime, zbog nepotpunog obuhvata nerevidirani podaci pokazivali su rast broja zaposlenih za 7,7 posto, pojasnila je Brković.
Po revidiranim podacima, u pravnim je osobama u ovogodišnjem srpnju bilo 1,35 milijuna zaposlenih, što je povećanje za 12,3 posto u odnosu na početak 2016. godine. To je, pak, razlika od 5,9 postotnih bodova u odnosu na ranije objavljene podatke (prema kojima je rast iznosio 6,4 posto).
Nezaposlenih je krajem srpnja ove godine, prema podacima preuzetim od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo 114.389, a stopa nezaposlenosti iznosila je 6,8 posto. Prosječna razlika stope nezaposlenosti u ranije objavljenim i sada revidiranim podacima za razdoblje od siječnja 2016. do srpnja 2019. iznosi minus 0,5 postotnih bodova, objašnjava Brković.
Revidirani podaci pokazali su i razlike u broju aktivnog stanovništva, kojega je krajem srpnja ove godine bilo 1,69 milijuna. To je za 0,1 posto manje nego u siječnju 2016. godine, dok su raniji podaci ukazivali na smanjene aktivnog stanovništva za 4,5 posto. Do tako velike razlike, od 4,4 postotna boda, došlo je zbog ranijeg nepotpunog obuhvata podataka o aktivnom stanovništvu, kaže Brković.
Napominje i kako će unapređenjem metodologije i proširenjem obuhvata podataka razlika između podataka DZS-a i HZMO-a o zaposlenima bit će manja nego do sada, ali će ona i dalje postojati. Naime, HZMO daje podatke na zadnji dan izvještajnog razdoblja odnosno zadnji dan mjeseca te i dalje uključuju neke kategorije koje DZS ne uključuje u svojoj metodologiji izračuna, pojasnila je Brković.
