IZVOR SNIMKE: (Anto Magzan/PIXSELL)
U Gradskome vrtu Savica u srijedu je predstavljen Projekt kućnog kompostiranja otpada koji je Grad Zagreb pokrenuo radi uspostave cjelovitoga održivog sustava gospodarenja otpadom, smanjenja ukupne količine otpada koje završava na odlagalištima te, istodobno, dobivanja kvalitetnog komposta za vrtove i okućnice.
Šef kompostana Jozo Galić koji je zajedno s gradonačelnikom Milanom Bandićem demonstrirao način kako se kompostira, istaknuo je da se radi o najprirodnijem načinu recikliranja otpada. Kompostiranje je proces prirodne razgradnje organskih tvari pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost bogat humusom.
Kompostiranjem se može smanjiti količina otpada koja završava na otpadu za čak 30 posto, a zauzvrat se besplatno dobiva kvalitetno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu tla. Kompostirati se može sav biljni otpad, a za kvalitetan kompost potrebno je izmiješati jednaku količinu tzv. smeđeg i zelenog biootpada, odnosno onog bogatog dušikom i onog bogatog ugljikom.
U prvu grupu ubraja se lišće, drvo, piljevina, komadići kartona i slični materijali, dok se u drugu grupu ubrajaju ostaci voća i povrća, drveni pepeo, košena trava, ljuske od jaja, ostaci cvijeća i slično.
"Preduvjet da bi Zagreb riješio svoj problem s otpadom je recikliranje ili odvojeno prikupljanje", poručio je gradonačelnik Bandić, istaknuvši da se problem ne može riješiti bez jedinstvenog plana za gospodarenje otpadom i tijesne suradnje s resornim ministarstvom i Vladom.
Naglasio je da će, uz oko trideset posto papira kroz infrastrukturu koja je na terenu i 30 posto kanti koje će ići u rujnu za kompostiranje, ostati još 40 posto miješanog komunalnog otpada.
Javni poziv za iskazivanje interesa za sudjelovanje u projektu kućnog kompostiranja vrijedi do 7. kolovoza, a Bandić je istaknuo da se javilo već 400 ljudi te je poslano 115.000 dopisa ljudima koji imaju obiteljske kuće i samostalne, zasebne stambene jedinice. Pozvao je sugrađane da se odazovu projektu i da se problem riješi zajednički.
Najavio je da će Zagreb temeljem plana gospodarenja otpadom koji je na prijedlog ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića usvojila Vlada - donijeti svoj plan gospodarenja otpadom i zajedno s Čistoćom i resornim ministarstvom napraviti novi iskorak.
Na novinarski upit je li zaposlio brata ministra Gorana Marića Svetimira Marića, kojemu je, nakon što je dao ostavku na mjesto člana Uprave društva Tehnički servisi željezničkih vozila, Bandić ponudio mjesto u Zagrebačkom holdingu, zagrebački gradonačelnik kazao je da je za to potrebno kontaktirati službu Holdinga i Gradske uprave.
"Jedino što Hrvatskoj nedostaje je struka i kompetencija umjesto stranačke podobnosti koja je koštala Hrvatsku. Tri četvrtine mojih ljudi nije niti u jednoj stranci, niti u Holdingu niti u Upravi i to je tajna pet mandata", dodao je.
Vezano uz medijske napise da ZET nabavlja nove niskopodne tramvaje, samo kraće, rekao je da se još ništa ne nabavlja.
"Napravit ćemo 60 niskopodnih tramvaja te će biti kraći za jedan članak. No, nismo još započeli taj posao. U iduće četiri godine ćemo to učiniti i imati 200 niskopodnih tramvaja, umjesto sadašnjih 140", kazao je.
Dobrović: Važno je govoriti o izgradnji sustava gospodarenja otpadom
Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović naglasio je da je važno početi govoriti o izgradnji sustava gospodarenja otpadom, a ne centara za gospodarenje otpadom. "Centri su mjesta gdje ide neki dio, ostatni dio otpada, a sustav čine sve mjere. Komposteri su jedan dio ovoga svega koji omogućuju da postignemo ciljeve", poručio je.
"Jedna obitelj u ovakvoj posudi, komposteru, može prikupiti otpadnog biorazgradivog materijala koji mjereno u ekvivalentima ugljičnog dioksida vrijedi gotovo jednu tonu. Od jedne tone biorazgradivog otpada koji skupe će nastati gotovo 500 kilograma humusa koji se može upotrijebiti. To je kružna ekonomija u punom smislu te riječi. Mi gradimo sustav, ovo je dio sustava", ustvrdio je Dobrović.
Drugi dio sustava je, kaže, odvojeno prikupljanje plastike i papira za koje treba sortirnica, a još jedan važan dio sustava su i reciklažna dvorišta za koja je raspisan javni poziv za financiranje europskim novcem.
Vezano za mjeru kojom bi odvoz smeća trebao biti skuplji onim obiteljima koje imaju kućne ljubimce, Dobrović je rekao da je prijedlog da se u zajedničkim domaćinstvima, dakle zgradama, uspostavi sustav koji će uključiti ne samo osobe, već i kućne ljubimce, što se, ističe, odnosi na veće kućne ljubimce, ali cijela stvar je u regulaciji grada, odnosno općine koji bi donijeli i cjenik.
"I kućni ljubimac donosi neki komunalni teret, ni približno kao čovjek, no može se uzeti u obzir s jednim manjim postotkom, što ne znači da će to biti nešto strašno i nepremostivo. Radi se samo o zajedničkim objektima, zgradama, u dvorištima možete imati kućne ljubimce. To su okviri i preporuke, na jedinicama lokalne samouprave je da ga prihvate, odnosno implementiraju u onoj mjeri koju smatraju odgovarajućom", dodao je.
