Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji već neko vrijeme intrigira hrvatsku javnost, a sada se o slučaju za N1 oglasio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je pojasnio ulogu sudova u slučaju posvojenja djece iz Konga.
Njegov odgovor prenmosimo u cijelosti:
“Općinski sudovi u Varaždinu i Zlataru su proveli izvanparnični postupak priznanja inozemne sudske odluke – odluke Suda za djecu i potvrde o pravomoćnosti te odluke, uz ovjereni prijevod. Tom prilikom ovi sudovi su postupali prema općim pretpostavkama za priznanje strane sudske odluke te su rješenjima općinskih sudova odluke Suda u Demokratskoj Republici Kongo dobile pravnu snagu u Republici Hrvatskoj, dakle tim odlukama sudovi nisu rješavali o usvojenju djeteta, to je u nadležnosti upravnog tijela, stoga za odluku o priznanju inozemne strane odluke općinski sudovi nisu ni trebali zatražiti prethodno odobrenje Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Nadležnost sudova u postupku priznanja strane sudske odluke je, dakle, isključiva.
Međutim, istražujući ovu pravnu situaciju utvrdio sam da je netočna tvrdnja da Kongo nije potpisnik Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u području međudržavnog posvojenja. Naime, Kongo je pristupio ovoj Konvenciji na dan 1. travnja 2020. godine i to je bitna pravna činjenica, s obzirom da je Republika Hrvatska članica ove Konvencije od 1. travnja 2014. godine. Slijedom ovih činjenica bitan je članak 41 citirane Konvencije kojim je propisano da se ona primjenjuje u onim slučajevima u kojima je zahtjev za posvajanje, podnijet u skladu s člankom 14 Konvencije, zaprimljen nakon što je Konvencija stupila na snagu u odnosu na zemlju primateljicu (državu posvojitelja) i zemlju podrijetla ( državu djeteta ).
U skladu s člankom 14. Konvencije fizičke osobe s prebivalištem u državi članici Konvencije i koji žele posvojiti dijete s prebivalištem u drugoj državi članice Konvencije podnose zahtjev za posvajanje Centralnom tijelu (Authority) u državi svog stalnog boravišta. Na temelju čl. 15. Konvencije ovlašteno Centralno tijelo u državi posvojitelja, ako ocijeni da posvojitelji ispunjavaju uvjete za posvojenje, priprema izvještaj o potencijalnim usvojiteljima i njihovom podrijetlu, medicinskoj povijesti, društvenom okruženju, razlozima za usvajanje i svojstvima djeteta koje bi ono trebalo imati i taj izvještaj Centralno tijelo države primateljice šalje Centralnom tijelu države podrijetla (djeteta).
Dakle, bitno je uočiti da su prema podacima iz spisa Općinskih sudova naši državljani zahtjeve za posvojenje predali izravno u Kongu - sudu za djecu tijekom 2022. godine, većina u kolovozu 2022.godine. Navedeno znači da u tom trenutku za postupke posvojenja sud u Kongu nije bio nadležan, samim time činjenica da su općinski sudovi u Hrvatskoj potvrdili odluke nenadležnih sudova u Kongu je posljedično pogrešna jer je ovjerena odluka za koju na temelju Haške konvencije, koja od 1. travnja 2020. predstavlja jedini valjan pravni temelj za međudržavno posvojenje između Konga i Hrvatske, nisu nadležni ni sudovi u Kongu niti u Hrvatskoj, nego centralna upravna tijela u obje zemlje, dakle postupak se provodi kao specifična vrsta upravnog postupka. Naime, zemlje potpisnice Haške konvencije na temelju čl. 6 Konvencije određuju Centralno tijelo („Authority“) koje ispunjava obveze propisane Konvencijom za ta tijela.
Stoga možemo reći da se u ovom slučaju vrlo specifična pitanja međudržavnog posvojenja rješavalo primjenom opće metode priznanja inozemne strane sudske odluke, prema svom najboljem znanju i u dobroj vjeri. Unatoč tome, držim da se moglo raditi i drugačije, ali je za to potrebna specijalizacija sudova i kroz stečeno dodatno iskustvo. Stoga ćemo na ovom primjeru pokušati provesti nužne promjene u organizaciji i proceduri.
Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi treba ocijeniti može li posvojenja, ako su provedena – postupak posvojenja je u nadležnosti upravnih tijela, a ne sudova, preispitati i po pravu nadzora poništiti, jer na temelju za sada utvrđenih činjenica proizlazi da posvajanje djece iz Konga u Hrvatsku u 2022. godini je bilo protivno obvezujućoj Haškoj Konvenciji o zaštiti djece i suradnji u oblasti međudržavnog posvojenja iz 1993. godine", rekao je Dobronić za N1.
No, poslije je Dobronić za Jutarnji kazao kako je pomiješao Republiku Kongo i Demokratsku Republiku Kongo kad je novinarima obrazlagao problem postupka priznanja inozemne sudske odluke.
"Istina, pogriješio sam i pomiješao Republiku Kongo i Demokratsku Republiku Kongo kad sam novinarima N1 obrazlagao problem postupka priznanja inozemne sudske odluke u vezi s međudržavnim posvojenjem djece iz Konga misleći da je DR Kongo ipak potpisnica Haške konvencije, što bi imalo za posljedicu sasvim drugačiju proceduru. Da je DR Kongo potpisnica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem donesene u Haagu 1993., postupak posvojenja ne bi bio u nadležnosti sudova nego Ministarstva. Sutra ću napisati i poslati priopćenje", rekao je.
Ipak, Dobronić napominje da ta pogreška ne umanjuje činjenicu da je problem međudržavnog posvojenja i procedura izrazito komplicirana, nedovoljno uređena i da nam nedostaje prakse.
