Hrvatska predsjednica Kolinda-Grabar Kitarović u velikom intervjuu za ugledni BNE Intelligence progovorila je o nizu tema iz politike i ekonomije, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu.
Istaknula je kako vjeruje da će uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu preporoditi zemlju, a naglasila je kako je Hrvatskoj potreban optimizam. Usto, iskoristila je priliku kako bi se distancirala od bujanja nacionalizma i ksenofobije diljem Europe, a prokomentirala je i odnose u regiji.
U nastavku prenosimo intervju:
Proteklih deset godina bile su teške za Hrvatsku – šest uzastopnih godina recesije, koja je trajala od 2009. do 2014., najveća privatna kompanija u zemlji nalazila se pred kolapsom, a nekoliko preostalih zapalo je u ozbiljne probleme. U deset godina promijenilo se pet različitih premijera, uključujući jednog izbačenog zbog upletenosti u korupcijski skandal, dok su neki preostali bili jednostavno razočaravajući. Svake godine zemlju napuštaju deseci tisuća Hrvata. Zemlja je također dospjela na metu kritika međunarodnih medija zbog navodnih pokušaja rehabilitacije hrvatske povijesti iz vremena Drugog svjetskog rata.
Ali, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović vjeruje da će uzbudljiv juriš nacionalne nogometne reprezentacije do finala Svjetskog prvenstva ovog ljeta preporoditi njezinu zemlju, koja broji 4,2 milijuna stanovnika.
“Trebamo potaknuti optimizam i na drugim područjima“, izjavila je u ekskluzivnom intervjuu, koji je održan u njezinom predsjedničkom uredu u Zagrebu. “Nadam se da će ovaj uspjeh dovesti do rezultata sličnog onom koji je, primjerice, Irska imala nakon što je Svjetsko prvenstvo u Italiji 1990. godine potaknulo uspon keltskog tigra“.
'Primijetila sam da se društva zatvaraju prema unutra'
Distancirala se od bujanja nacionalizma i ksenofobije po cijeloj Europi, posebice u središnjoj i istočnoj Europi (CEE) i na Balkanu, te je pozvala na obnovu “europskih vrijednosti“, oslanjajući se na iskustvo Domovinskog rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995.
“Hrvatska je posljednja država koja je postala članicom Europske unije i jedna je od zemalja koja najbolje pamti zbog čega je započet europski projekt“, rekla je Grabar-Kitarović. “Sjećamo se vremena rata, koje je za nas nažalost još uvijek dio ne tako davne prošlosti, pamtimo vremena podijeljene Europe, bodljikave žice. Puno prije nego je započela migrantska kriza upozoravala sam na eroziju vrijednosti, i primijetila sam da se društva zatvaraju prema unutra.“
Na upit jesu li te “europske vrijednosti“ jedna vrsta isključivih “kršćanskih vrijednosti“, koje promiču lideri poput Viktora Orbana, premijera susjedne Mađarske, hrvatska predsjednica izjavila je da “ne bi željela komentirati niti interpretirati izjave svojih kolega,“ no zatim je dodala: “Ne vidim problem u održavanju kršćanskih vrijednosti zato što mislim da su one kompatibilne s islamskim, kao i s bilo kojim drugim religijskim vrijednostima. Ovdje govorim o mainstreamu“.
'Ne smijemo zaboraviti ljudska prava, građanska prava, prava pojedinca...'
Govoreći na malom okruglom stolu u golemoj dvorani za prijeme prekrivenoj plišanim tepisima u kompleksu iz doba komunizma na Pantovčaku, dodala je: “Za nas europski projekt prvenstveno podrazumijeva vrijednosti, naravno da je ovdje riječ o zajedničkom tržištu, gospodarskim mogućnostima, kao i četiri temeljne slobode. No, ne smijemo zaboraviti ni ljudska prava, građanska prava, prava pojedinca, te stvaranje najprosperitetnijeg i najslobodnijeg prostora na svijetu koji bi mogao u jednakoj mjeri ponuditi sve ove mogućnosti svim narodima i svim državama“.
Navijanje za Hrvatsku
Međunarodnu popularnost predsjednice Grabar-Kitarović podiglo je njezino pojavljivanje na utakmicama Svjetskog prvenstva, na kojima je redovito nosila dres hrvatske nogometne reprezentacije te je po mogućnosti izbjegavala VIP lože i službene letove kako bi sjedila na tribinama zajedno s navijačima. Fotografije koje prikazuju nju odjevenu u nacionalni dres i okruženu domaćim navijačima na putu ekonomskom klasom prema Moskvi obišle su svijet, s obzirom da predstavljaju začuđujući spoj poniznosti i jednostavnosti tako neobičan za predsjednika bivše socijalističke zemlje.
Njezina uključenost u Svjetsko prvenstvo naizgled je povećala njezinu popularnost u domovini, puno prije predsjedničkih izbora, koji će se održati krajem sljedeće godine i na kojima će ona najvjerojatnije biti jedan od kandidata. Ankete procjenjuju njezinu popularnost na 67 posto, što ju u velikoj mjeri čini najpopularnijim političarem u zemlji.
"Dok su ju neki predstavnici ljevice na inače polariziranoj hrvatskoj političkoj sceni optužili za nedolično ponašanje i besramno korištenje Svjetskog prvenstva u svrhu samopromidžbe, Hrvati su većinom zadovoljni međunarodnim reakcijama na ljeto u kojem je ona bila u središtu pozornosti", govori Davor Gjenero, politički komentator.
Grabar-Kitarović u Hrvatskoj ne uživa univerzalnu popularnost, a kritičari tvrde da njezina cjelokupna međunarodna popularnost prikriva želju za dodvoravanjem ekstremnoj desnici iz političkih razloga. Primjerice, voditelj talk-showa Velimir Bujanec, koji se fotografirao s nacističkim obilježjima, bio je jedan od uzvanika na njezinoj inauguraciji, a sama predsjednica je istaknula kontroverznog nacionalističkog pjevača Thompsona, čiji je nastup na dočeku srebrnih nogometaša u Zagrebu izazvao kontroverze, kao svog omiljenog pjevača.
Osjeća obvezu prema svojoj državi
S druge strane, neki konzervativci vide ju kao autsajdera tek
tijesno povezanog s desnicom. Njezina izjava iz veljače, kojom je
nazvala prosvjednike protiv posjeta njezinog srbijanskog kolege
Aleksandra Vučića “marginalcima“ izazvala je
burne reakcije, pošto je ovdje većinom bila riječ o braniteljima
i njihovim udovicama.
Izvori bliski predsjednici ipak tvrde da ona osjeća obvezu prema
svojoj državi i ima želju za promjenom koja uglavnom nedostaje
hrvatskim političarima, većinom ideolozima koji se prepiru oko
povijesti ili dosadnim tehnokratima s malo vizije.
Dok su predsjedničine ustavne ovlasti u pogledu unutarnje politike ograničene, ona održava imidž predsjednika aktivista, te je kritična prema vladi premijera Andreja Plenkovića, unatoč tome što su oboje povezani sa strankom desnog centra Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ).
Napetosti na relaciji Pantovčak - Banski dvori
Napetosti između predsjednice i vlade posljednjih su se tjedana smirile. Grabar-Kitarović je pohvalila vladino rješavanje krize u Agrokoru, maloprodajnog prehrambenog koncerna koji je 2017. godine stavljen pod državni nadzor nakon što je upao u dugove teške 58 milijardi kuna (9,1 milijardi američkih dolara), što je gotovo tri puta više od njegove sadašnje vrijednosti. Ona je također bila optimistična u pogledu aktualne porezne reforme.
Izlazak Hrvatske iz dugotrajne gospodarske recesije zaslužuje pohvale. Regionalna banka Addiko u 2018. godini predviđa rast BDP-a od 3 posto nakon dvije uzastopne godine rasta od 3,2 posto.
Dok Hrvatska zauzima respektabilno 51. mjesto na ljestvici Svjetske banke koja se bavi procjenom regulative poslovanja (Doing Business), stanje na terenu pokazuje da je ona i dalje troma u provedbi gospodarskih reformi. Poduzetnici se između ostalog najviše žale na prenatrpanu birokraciju, visoke poreze i nedovoljno definirana vlasnička prava.
“Vlada ide u dobrom smjeru, a ono što bih ja htjela vidjeti su daljnje porezne reforme usmjerene na smanjene troškove poslovanja kod poslodavaca te veće plaće za zaposlenike“, rekla je Grabar-Kitarović.
“No, voljela bih kad bismo si svi mi postavili malo ambicioznije ciljeve ne samo u pogledu rasta BDP-a, nego cjelokupnog razvitka Hrvatske. Smatram da bismo trebali pokazati malo više samopouzdanja na europskoj i globalnoj političkoj sceni kako bismo promovirali ulaganje u Hrvatsku te promovirali Hrvatsku kao lidera, a ne sljedbenika. S tim je naravno povezana potrebna daljnje reforme državnog aparata i provedba nužnih mjera smanjenja birokracije na najnižu moguću razinu“.
Inicijativa za zaustavljanje emigracije
Dok je predsjedničin utjecaj na reforme uvelike ograničen samo na predlaganje ideja, ona je u srpnju predstavila novu inicijativu za zaustavljanje emigracije. Ona uključuje smanjenje poreza, mjere populacijske politike te promjene zakonodavnog sustava koje bi omogućile lakšu integraciju useljenika. Sudeći po podacima koje je predsjednica iznijela, samo u 2017. godini 80,000 hrvatskih građana napustilo je zemlju, a do 2051. godine predviđa se pad od 1,1 milijuna stanovnika. Ovo dodatno opterećuje nacionalnu ekonomiju u kojoj je omjer radno sposobnih i umirovljenika već sad 1:1.
Konvergencija između Istoka i Zapada
Grabar-Kitarović bila je zagovornica Inicijative triju mora, koja je usmjerena na jačanje gospodarstava zemalja srednje i istočne Europe (CEE), uglavnom kroz jačanje međusobne suradnje u energetskom i prometnom sektoru. Hrvatska predsjednica vidi Inicijativu kao sredstvo povezivanja europskog Istoka i Zapada, te jačanja Europske unije kao cjeline.
“Inicijativa triju mora usmjerena je na konvergenciju, kao i na povezanost, koheziju i konkuretntnost naših gospodarstava“, rekla je. “Vjerujem da ćemo uspjeti zbližiti i održati zajedničke vrijednosti ako se usredotočimo na poboljšanje životnih uvjeta i ukidanje razlika među narodima na europskom kontinentu. Inicijativa triju mora temelji se na tri stupa – izgradnji intermodalnog prijevoza, koji postoji u zapadnoj Europi, no kod nas ga nema; energiji, koja je veoma važan aspekt gospodarskog razvoja, političkoj neovisnosti, kao i političkoj stabilnosti i digitalizaciji“.
Komentirajući Istok, Grabar-Kitarović stala je u obranu svojih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je naizgled prisan i topao, a ne smije se izostaviti ni njezin poziv na bližu suradnju s Rusijom. Sberbank je najveći kreditor Agrokora te u njemu drži najveći postotak dionica u svojem vlasništvu, a Gazprom gradi svoju prisutnost kao isporučitelj plina u Hrvatsku putem partnerstva s hrvatskim PPD-om, kojeg mnogi promatraju kao kompaniju sa značajnim političkim utjecajem.
“Podržavanje Atlantskog pakta i održavanje dijaloga s ruskim predsjednikom nipošto nije kontradiktorno“, rekla je Grabar-Kitarović, ukazujući na to da je odnos s ruskim predsjednikom temeljen na nužnosti, te trima glavnim područjima suradnje. Prvo, rješavanje kriza, poput onih u Ukrajini i Siriji, u vezi kojih Hrvatska podržava politiku NATO-a i Europske unije. Drugo, regionalna razina, na kojoj je naglašena potreba ruske podrške u uvelike podijeljenoj Bosni i Hercegovini, kao jamca Daytonskog mirovnog sporazuma. I treće, konkretna bilateralna pitanja u koja spada i kriza u Agrokoru.
Osvrnuvši se u konačnici na hrvatske susjede na zapadnom Balkanu, Grabar-Kitarović priznala je da se pristupanje Uniji trenutačno čini kao daleka budućnost, a također je izrazila žaljenje zbog činjenice da Europsko vijeće nije dalo zeleno svjetlo početku pristupnih pregovora s Makedonijom i Albanijom u lipnju. Dok se Hrvatsku optužuje za blokiranje pristupnih pregovora Srbije i Bosne i Hercegovine, predsjednica je ustvrdila da Hrvatska daje čvrstu potporu proširenju – te je predložila upotrebu novog naziva za zemlje u regiji.
“Radije bih to nazvala konsolidacijom Europe, jer Europa se neće proširiti, to će biti konsolidacija vakuuma kojeg smo stvorili na širokom prostoru južno i istočno od Hrvatske. Ne volim sintagmu „zapadni Balkan“ – mislim da ona budi negativne osjećaje, a postala je globalni izraz koji u prenesenom značenju simbolizira disoluciju, rat i nestabilnost. Tko bi još htio Balkan u vlastitom domu? Ja to radije zovem jugoistočnom Europom, pridajući tom prostoru geografski neutralniju dimenziju, no istovremeno i širu dimenziju, zbog toga što smo svi odgovorni za njihovo pristupanje Uniji: Grčka, Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Italija – svi mi moramo pomoći našim susjedima da se pridruže Uniji što je prije moguće“, izjavila je predsjednica na kraju.
