Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac komentirala je danas da oni koji odlučuju nisu donijeli pravodobne i ispravne odluke da se pokrene obnova nakon potresa, da se ne vidi da je obnova uopće krenula i da treba biti nezadovoljan jer su ljudi u kontejnerima već drugu godinu.
U Večernjakovom Političkom intervju tjedna rekla je da je najveća kočnica Zakon o obnovi koji nije sustavno sagledao problematiku, nego je točkastom bavio pojedinim temama.
"U prvoj fazi zakomplicirao je administrativnu fazu prijava, koju su onda izmjenama pokušali riješiti, ali i dalje kroz takav zakon nije riješen proces, kako će se on odvijati i dovršiti", rekla je.
Složila se s ocjenom dekana arhitektonskog fakulteta koji je istupio iz Savjeta za obnovu jer tvrdi da struka nije konzultirana u odabiru tipskih kuća rekavši da je "odabir kuća na Banovini samo jedna karika u lošem procesu koji je sada isplivao na površinu".
Dodala je da je struka dala način kako da se sve provede i da su bili razočarani kad se u rujnu promijenio program mjera, kasnije i sam zakon, u kojem nisu prihvatili ništa od njihovih sugestija koje su fakulteti i komore napravili.
"Konkretno, prema našoj arhitektonskoj viziji, treba predložene smjernice za projektiranje zgrada donijeti Vlada odlukom. Mi smo dali prijedlog, to treba biti uvjet za projektiranje zamjenske zgrade. Treba donijeti smjernice za projektiranje, treba neovisno stručno tijelo procijeniti koja su rješenja, od postojećeg korpusa doniranih projekata, prihvatljiva za obnovu ili nisu. Treba odabrati nekoliko njih koji su najpogodniji i u smislu kvalitete, i u smislu prostornih karakteristika, i u smislu cijene, instalacija i onih okvira koji su potrebni za statiku... Tek nakon toga se može ići u razradu odabranih rješenja i nabavu zgrada. Nama je potpuno nejasno po kojim su kriterijima odabrali dva projekta za zamjenske obiteljske kuće", oštro je kritizirala Rajka Bunjevac.
Dodala je da postoje i donirani projekti koji su gotovi na razini idejnog rješenja, da se oni mogu razraditi te da se i razrada može donirati, a da se pritom radi o donacijama do 3000 eura po projektu.
"Ne govorimo o enormnim nabavama. Uvjerena sam da kolege čija rješenja bi bila izabrana da su spremni donirati. Sve komore bi bile spremne donirati svoj dio projektne dokumentacije ako se tkao dogovorimo", dodala je i nastavila da je Arhitektonski fakultet još u veljači dostavio idejna rješenja te da je uvjerena da bi neki tipski projekti bili gotovi i donirani do travnja ili svibnja.
Rajka Bunjevac nastavila je:
"Oni i danas s tom knjigom mašu i pozivaju se na nju, a nude nam nešto što je tri razine kvalitete ispod toga. Oni su prihvatili ta rješenja i nisu rekli ta nam rješenja ne odgovaraju, ali su nepoznatim kanalima došli do sasvim drugog rješenja, koje je u svim karakteristikama neprihvatljiv. Ponuđeni model je ispod akademske razine projekta jednog arhitekta. U svim svojim karakteristikama, i u odabiru konstrukcije, i u načinu organizacije prostora, i u načinu rješavanja fizičkih svojstava zgrade i u načinu kako se tretira ovojnica zgrade koja je itekako energetski važna. Moramo znati da sve zgrade koje se grade u RH moraju zadovoljiti sve zakone za graditeljstvo. A ono protiv čega se komora posebno buni je netransparentan proces kako se do tih rješenja došlo".
Nastavila je da je projekt radio kolega inženjer građevinarstva koji je član Hrvatske komore arhitekata i ima status ovlaštenog arhitekta, a da u komori postoje ljudi koji rade ispod standarda.
