Iako će do konačne odluke o ukidanju stoljetne tradicije pomicanja kazalji na satu prethoditi još puno rasprava, desetak posto zastupnika u Europskom parlamentu već se sada zalaže da se rezolucija o ukidanju pomicanja sata prihvati što prije. Ukoliko se većina zemalja članica složi s ovom rezolucijom, Europska će komisija morati izmijeniti Direktivu o računanju vremena te je u potpunosti ukinuti.
Predvodniku ove inicijative u Europskom parlamentu, češkom europarlamentarcu Pavelu Svobodi, pridružila su se i dvojica Hrvata, Davor Škrlec i Ivica Tolić.
Zdravstvene tegobe
Pomicanje sata za jedan sat unatrag ili unaprijed tijekom jesenskih odnosno proljetnih mjeseci, uobičajena je praksa u Europi i Sjevernoj Americi, a brojna istraživanja objavljena posljednjih nekoliko godina pokazala su da ovakva promjena može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica.
Prelazak na zimsko računanje vremena kratkoročno znači sat vremena duži san, no dugoročno donosi dulje trajanje dana tijekom šest mjeseci od konca listopada do konca ožujka.
Znanstvena su istraživanja pokazala kako pomicanje satova koje se odvija svake godine u ožujku i listopadu rezultira povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izaziva rast broja automobilskih nesreća, te smanjuje radnu učinkovitost. Također, istraživanja su pokazala da pomicanje satova ipak ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije zbog čega je i došlo do uvođenja ovakve prakse.
Prema podacima druge studije dan nakon prelaska na ljetno, odnosno zimsko računanje vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto dulje zatvorske kazne, nego u tjednu prije ili u tjednu poslije. Znanstvenici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.
Odluka o pomicanju kazaljki na satu, odnosno ljetno i zimsko računanje vremena, u Europi je donesena za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.
Praksa se potom ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europe, no ne i u većini drugih zemalja svijeta.
Prvo pomicanje kazaljki na satu
Prvi je put kazaljka pomaknuta sat vremena unaprijed u proljeće 1916., i to na području Austro-Ugarske te je s vremenom uvedena kao pravilo u cijeloj Europi i Sjevernoj Americi. No opomicanje kazaljki na satu kao ideja pojavila se puno, puno prije.
Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austrougarska za I. svjetskog rata, radi uštede goriva.
Ovu odluku Rusija nikada nije podržala, kao ni Island i Bjelorusija, a prošle je godine i Turska donijela odluku prema kojoj do daljnjega ostaju na zimskom računanju vremena.
Hoće li im se pridružiti u Europa, vidjet ćemo uskoro jer bi se glasanje o ovoj odluci ubrzo moglo naći na dnevnom redu sjednice Parlamenta.
