Prije same inauguracije, Donald Trump "vratio je Ameriku u prošlost" i najavio jednu od svojih prvih odluka kao predsjednika. Postoji samo muški i ženski spol - barem za američku administraciju. S njegovom odlukom ne slažu se mnogi, ali zato je odmah pronašao istomišljenike među hrvatskim političarima.
Tako je Mostovac Nikola Grmoja napisao na Facebooku: "Uvijek na strani zdravog razuma". Objavio je i sliku na kojoj su označeni muški i ženski spol, a sve ostalo je navedeno kao mentalne bolesti. Njegovu objavu podijelio je HSS-ov Krešo Beljak i dodao:
"Uglavnom se ne slažem s Grmojom, ali ovaj put se apsolutno slažem. Tolerancija i borba za prava seksualnih manjina uvijek, ali neke granice ipak treba postaviti. Muškarci koji vole žene – podržavam, ja prvi. Žene koje vole muškarce – podržavam. Muškarci koji vole muškarce – podržavam. Žene koje vole žene – podržavam. Muškarci koji vole i žene i muškarce – podržavam. Žene koje vole i muškarce i žene – podržavam. Ako ste primijetili, naveo sam sve primjere u kojima se spominju samo muškarci i žene. Bez obzira na seksualnu privlačnost.
Ali to da netko ne zna jel muško ili žensko, jel uopće ima spol, jel možda ono ili oni, jel možda životinja, a ne čovjek kao i sve ostale stotine nakaradnih varijacija – to je po meni zrelo u najmanju ruku za promatranje. I meni je zapravo žao tih ljudi, ali to ne znači da im se treba dopustiti da svoju bolest nasilno pokušavaju nametnuti kao 'prirodno' i zdravo stanje", napisao je Beljak.
Kakvu poruku šalju naši političari, pitali smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić. Naglasila je kako se takvim izjavama transrodna populacija dodatno dovodi u nepovoljan položaj.
"Političari imaju društvenu moć, odgovornost i obvezu osigurati jednake mogućnosti i jednaku zaštitu svima, posebice rodnim manjinama koje nažalost i dalje ne uživaju isti stupanj zaštite države i društva kao većinska populacija", rekla je i dodala da kada političari elementima političkog populizma i senzacionalizma u javnom prostoru, na javnim skupovima ili putem društvenih mreža dovode u pitanje prava manjinskih skupina ili svojim izjavama krše prava i slobode drugih, posebice prava na opstojnost, zaštitu privatnosti, medicinsku skrb i dobrobit rodnih manjina, kada se sloboda govora i izražavanja misli koristi kako bi se određena populacija, koja se ionako nalazi u nepovoljnom položaju zbog tabua koje ih prate, javno dodatno izložila društvenoj stigmi, kada se instrumentaliziraju političke poluge moći kako bi se društvo neosnovano dodatno zaplašilo te pojačao animozitet prema određenoj populaciji samo zato što se ne uklapaju u svjetonazorske norme određene politike, onda sloboda govora i različito mišljenje u kombinaciji s društvenom moći može opasno graničiti kako s najgrubljim oblicima diskriminacije tako i s kaznenim djelima počinjenim iz mržnje.
Štite ih zakoni RH
Dodatnom javnom stigmatizacijom transrodne populacije pojačava se već prisutan potpuno iracionalan strah u društvu i među roditeljima transrodne djece od takvih stanja. Samim tim ukupna transrodna populacija dovodi se u nepovoljan položaj, a njihova prava zapravo pokušavaju dokinuti zbog tobože njihove zdravstvene dobrobiti.
"Diskriminira ih se samo zato što odstupaju od određene svjetonazorske i političke paradigme koja se temelji isključivo na tome što određeni političari smatraju da je 'prirodno' ili 'zdravo razumsko', a bez da imaju ikakvih stručnih ili bilo kakvih drugih znanja o problematici o kojoj zauzimaju takve opasne i diskriminatorne stavove", pojasnila je.
Pravobraniteljica je pojasnila da je velika većina transrodnih osoba u RH zaprimila pozitivno mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća (NZV) o promjeni spola, odnosno života u drugom rodnom identitetu. Mišljenje NZV-a izdano im je na temelju medicinske dokumentacije izrađene od strane liječnika specijalista, medicinskih stručnjaka i zdravstvenih djelatnika, endokrinologa, psihologa i psihijatara sukladno Stručnim smjernicama za izradu mišljenja zdravstvenih radnika i psihologa o utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i životu u drugom rodnom identitetu. Te osobe su potom svoj pravni status regulirale te su podaci upisani u državnu maticu. Zakon propisuje da je osoba onog spola koje naveden u državnoj matici.
Zakon o ravnopravnosti i Zakon o suzbijanju diskriminacije spolova jasno štiti sve građane i građanke od diskriminacije. Pravobraniteljica je zauzela stajalište da se rodni identitet izjednačava sa spolom osobe trebaju primjenjivati i sve odredbe koje zabranjuju spolnu diskriminaciju iz Zakona o ravnopravnosti spolova.
Stigma potiče predrasude
"Biti transpolna, transrodna ili rodno nenormativna osoba stvar je različitosti, a ne patologije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je još sredinom 2018. godine novu verziju Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-11) u kojoj su sve kategorije vezane za trans osobe premještene iz poglavlja o mentalnim poremećajima u ono o seksualnom zdravlju. To predstavlja veliki korak prema destigmatizaciji trans osoba i njihovoj društvenoj uključenosti", objasnila je. Svjetska strukovna organizacija za zdravlje transrodnih osoba još je u svibnju 2010. godine izdala priopćenje u kojem se zalaže za depsihopatologizaciju rodne nenormativnosti na svjetskoj razini. U priopćenju se navodi da je "izražavanje rodnih karakteristika, uključujući i rodni identitet, koje nisu stereotipno povezane sa spolom pripisanom osobi pri rođenju, uobičajen i kulturno raznolik ljudski fenomen kojeg ne bi trebalo smatrati inherentno patološkim ili negativnim".
Nažalost, rodnu nenormativnost stigmatizira se u mnogim društvima diljem svijeta. Takva stigma može poticati predrasude i diskriminaciju koje pak uzrokuju "manjinski stres". Manjinski stres je jedinstven, društveno uvjetovan i kroničan, a transpolne, transrodne i rodno nenormativne pojedinke i pojedinci zbog njega mogu postati podložniji psihičkim tegobama kao što su anksioznost i depresija.
Uz to što uzrokuje predrasude i diskriminaciju u društvu općenito, stigma pridonosi i zlostavljanju i zanemarivanju u osobnim odnosima s vršnjacima i članovima obitelji, a zlostavljanje i zanemarivanje mogu opet uzrokovati psihološki stres.
Dodaje da postupak rješavanja statusa transrodnih osoba mora biti usmjeren brzom i učinkovitom rješavanju problema statusa pojedinaca koji podnose zahtjeve za promjenom spola, odnosno rodnog identiteta, kako bi se zaštitilo njihovo dostojanstvo i ljudska prava sukladno međunarodnim obvezama i standardu zaštite.
Pravobraniteljica preporučuje svim političarima da se prvenstveno educiraju o temi o kojoj javno progovaraju, a onda da u najboljoj demokratskoj maniri trodiobe vlasti kao predstavnici izvršne vlasti ili oporbe, poštuju zakone vlastite države i dostojanstvo svih građana i građanki koji su ih izabrali bez obzira na njihov spol, spolnu orijentaciju ili rodni identitet, odnosno uvažavajući i poštujući različitosti koje se temelje na svim diskriminacijskim osnovama koje štite zakoni RH i međunarodno pravo.
POGLEDAJTE VIDEO: O blagoslovu istospolnih parova Papa je svoje rekao, LGBT vjernicima to puno znači, a Crkva u Hrvatskoj šuti: Zašto?
