Iako smo zadnjih dana u medijima mogli čitati o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u škole i velikim promjenama koje će donijeti, GOOD Inicijativa upozorava da je ta priča potpuno šuplja: ''Kurikulum je konceptualno manjkav, slabo razrađen i nedostatan za razvoj građanske kompetencije učenika i učenica, a kao i do sada provedba će biti međupredmetna što u našem obrazovnom sustavu ne osigurava kvalitetu odnosno postizanje ishoda učenja".
- Obrazovanjem do boljeg društva: mladi ne razumiju demokratske procese i načela
- Trebaju li mladi dobiti biračko pravo sa 16 godina? Odgovorni građani ili 'nove ovce'?
Podsjetimo, riječ je o organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima od 2008. godine, okupljenima u Inicijativu koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. S obzirom na desetogodišnji staž na tom polju mogu i ponuditi odgovor na pitanje koje nas kopka: Zašto uporno izostaje politička volja, bez obzira na predznak, za uvođenje kvalitetnog i sustavnog GOO-a u škole ili drugim riječima - zašto se svi boje odgovornih građanki i građana?
Ovih dana opet svjedočimo nasilju u našem društvu na raznim razinama, a da bismo mu se suprostavili važno je da znamo naša, kao i prava i obaveze drugih ljudi u našem društvu i državi, a o njima trebamo učiti, kao i odgovorno se ponašati već u školskim klupama.
Struka često podsjeća da mnoga ponašanja koja bi se, primjerice u preventivnim programima za nenasilje među djecom kvalificirala kao ruganje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, ponižavanje - a to su sve vidovi nasilja - odnosno odsustva poštovanja nečijeg dostojanstva, nekako su 'normalizirana' u prostoru politike.
No, ne moram biti tako, a da bismo se zauzeli za sebe, ali i za druge u obitelji, u školi, na radnom mjestu, stvarno aktivno sudjelovali u društvu, važno je da imamo osigurana i potrebna znanja i podršku za takav angažman. Na scenu tu stupa građanski odgoj i obrazovanje, ali volja i podrška političkih aktera uporno izostaje, osim na deklarativnoj razini.
''Dosadašnjih
nekoliko vlada, posebno Ministarstvo znanosti i obrazovanja,
pokazalo je da nisu spremni za preuzimanje političke odgovornosti
potrebne za ozbiljno upravljanje obrazovnim sustavom i državom u
demokraciji. Cilj kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja je
informiran, odgovoran i aktivan građanin, upravo ono što bi
dodatno učinilo vidljivim nekompetenciju naših političkih
elita'', za Vijesti.hr je upozorila
Lovorka Bačić iz GOOD inicijative.
Građanski odgoj i obrazovanje (GOO), podsjetimo, doživio je
nekoliko eksperimentalnih provedbi te dvije promjene programa
odnosno kurikuluma, a ovaj treći koji je prije tjedan dana
donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u Inicijativi
smatraju korakom unatrag.
Učitelji
i učiteljice trebaju jasan vodič za pripremu nastave - a
njega nema
''Novi kurikulum ne djeluje kao funkcionalna cjelina nego više
kao radna verzija. Iako definira što bi GOO trebao biti, sama
razrada kurikuluma nije tome dosljedna. Ključni sadržaji
izgledaju kao lista želja slabo povezana s onim što bi nastavnici
trebali provesti, a učenici usvojiti. Kurikulum nije dovoljno
dobro izrađen da bi poslužio kao jasan temeljni vodič učiteljima
i učiteljicama u pripremi nastave'', napominju iz
Inicijative.
''Novi kurikulum GOO-a je neujednačen, nedovoljno dobro raspisan
i ne može polučiti koherentno usvajanje znanja odnosno
izgradnju građanske kompetencije učenika i učenica. Značajno je
reduciran u odnosu na prethodni program GOO-a koji se provodi od
2014., a koji je također bio manjkav'', upozorava Bačić i dodaje:
''Također, on nije funkcionalna cjelina, njegove domene nisu
međusobno povezane, a sam kurikulum nije povezan s drugim
međupredmetnim temama, niti na adekvatan način s predmetnim
kurikulumima. To znači da će nastavnici imati poteškoća da
razumiju kako i da nađu način da ugrade GOO unutar svog rada s
učenicima''.
Učenici u razredu, ilustracija, škola, učenje, razred
Kurikulum
GOO-a se bavi samo s tri područja - ljudskim pravima,
demokracijom i društvenom zajednicom, a nije teško primijetiti da
njegovo uvođenje kao međupredmetnog skriva mnoge
zamke. Bačić objašnjava i koje: ''Međupredmetni GOO znači da
svi nastavnici trebaju biti obučeni u područjima GOO-a, a
međupredmetnost također znači i popriličnu disperziju
odgovornosti među nastavnicima. Znači da svi trebaju nešto
raditi, a gotovo je nemoguće pratiti što se i kako radi te koji
su učinci. Ovo je posebno problematično s obzirom da se u RH niti
jedna reforma ili promjena u obrazovanju do sada nije bila
praćena i evaluirana pa nemamo nikakve zaključke i pouke''.
Ovaj kurikulum građanskog obrazovanja mlade neće spremiti
za izazove 21. stoljeća
Umjesto najavljivane revolucije u obrazovanju, ovaj kurikulum,
kojega se klesalo tri godine, uglavnom je konzervativan u smislu
koncepta građanina na kojem se temelji i nudi vrlo usko i
iskrivljeno shvaćanje građanstva u demokraciji, naglašavaju u
Inicijativi.
''Nedostaje razumijevanje šireg konteksta, kompleksnost i povezanost društvenih, političkih i drugih problema i fenomena, a posebno nedostaju europska i globalna dimenzija – ovaj kurikulum je prilično nacionalno centriran. Da bi bio smisleniji, trebao bi obuhvaćati društvenu, ekonomsku, interkulturnu i ekološku dimenziju'', objašnjava Bačić.
Iako se nešto od tih tema i sadržaja nalazi u drugim
međupredmetnim temama, one nisu međusobno povezane. Za razliku od
dosad najboljeg kurikuluma, prema njihovoj ocjeni, koji ''na
dosljedan, koherentan način, temeljen na vrlo jasnom konceptu
građanina, kvalitetno smišljeno gradi građansku
kompetenciju''. Njega je, podsjetimo, još 2012. izradila
profesorica na Odsjeku za pedagogiju i Studiju antropologije
Filozofskog fakulteta Sveučilišta Vedrana Spajić
Vrkaš, koja se već četvrt stoljeća bori za uvođenje
građanskog odgoja kao posebnog nastavnog predmeta u hrvatske
škole.
''Finalni sadržaj kurikuluma koji su obrazovne vlasti donijele
zapravo je suprotan deklarativno željenom rezultatu 'reforme' -
mladima spremnima na izazove 21. stoljeća'', smatraju u GOOD
Inicijativi.
Promjene
koje donosi obrazovanje uvijek su spore jer trebaju proći
generacije, ali ...
No ne sporeći važnost građanskog odgoja i obrazovanja, ipak -
pitanje nad kojim se valja zamisliti jest i koliko on može
smanjiti demokratski deficit, pogotovo u svjetlu pojedinih
kritika da je riječ o samo još jednom proizvodu na tržištu
odgojno-obrazovnih dobara koji malo može promijeniti stanje
stvari kada bi zapravo trebalo cijeli sustav prevrnuti na glavu?
''Dosta je preduvjeta koje treba ostvariti kako bi GOO ili bilo
kakva promjena kroz obrazovanje doprinijela smanjenju
demokratskog deficita'', odvraća Bačić i objašnjava: ''Kvalitetan
građanski odgoj i obrazovanje podrazumijeva dobar program, a
posebno - dobro pripremljene, obučene nastavnike koji razumiju
što je on i koji su i sami demokratski građani''.
''Da bi zaživio, potrebna je demokratizacija škola, promjena
školske kulture te je, uz ove promjene koje donosi stručnost,
potrebna i politička volja da se u stvarne promjene krene.
Promjene koje donosi obrazovanje uvijek su spore jer trebaju
proći generacije, ali - s druge strane, promjene kroz obrazovanje
obuhvaćaju cijele generacije, sve građane, barem u nekoj mjeri.
Isto tako dolazak do preduvjeta za kvalitetnu promjenu treba
negdje početi'', zaključuje Bačić.
