Jutros je Petrinju pogodio još jedan snažan potres, 4,2 prema Richteru, a seizmolog Krešimir Kuk kaže da gotovo svi potresi, koji su se osjetili zadnjih dana, pripadaju tom epicentralnom području.
“Građanima je to jako teško jer se tlo neprestano trese od početka serije potresa. Ljudi koji žive u užem epicentralnom području sigurno to teško proživljavaju, još će to trajati, a koliko dugo teško je treći. Još smo blizu početka serije, svega nekoliko dana je prošlo, normalno je, nažalost, da tlo još jako i učestalo trese. Izuzev ovih jutrošnjih generalno su svi potresi koje bilježimo magnitude između dva i tri”, rekao je Kuk za N1 te dodao:
“Dobra je činjenica i normalna da se događa niz potresa nakon prvog, jakog. Radi se o jakom potresu koji je uzrokovao veliki poremećaj i uvijek nakon toga slijedi niz manjih, mora se uspostaviti novo ravnotežno stanje. Nažalost, ljudi su uznemireni jer su trešnje učestale i jake, ali treba ponavljati – to je normalna pojava.”
Zagrebačko i petrinjsko područje nisu povezani
Komentirajući potrese u Zagrebu, Kuk dodaje: “Gotovo ih permanentno bilježimo iako su blagi i građani ih ne uglavnom ne osjete. Nije se dogodilo ništa što bi se moglo tumačiti novom serijom ili novim aktivnostima.”
Objašnjava da zagrebačko i petrinjsko područje u tom smislu nisu povezani te da potresi na jednom području ne utječu direktno na potrese na drugom.
“Ta dva epicentralna područja nisu direktno vezana i potresi u Pokuplju ne uzrokuju direktno potrese na zagrebačkom područu. Činjenica je da, ako na nekom području već imamo potrese koji su se već pripremili za dogoditi, jača aktivnost na bliskim područjima može ubrzati te potrese, ali ne inicirati ih. Ne bi se trebao dogoditi potres koji bi bio uzrokovan ovim događanjima, a koji se ne bi inače dogodio”, kaže Kuk.
Propadanje na muljevitom tlu
Na području Petrinje, Siska i Gline posljednjih se dana otvaraju goleme rupe u zemlji pri čemu se ugrožavaju neki objekti. “Ima nekoliko pojava povezanih s potresom, jedna od njih je likvefakcija, kad dolazi do propadanja na muljevitom tlu. Ako je tlo pješčano, močvarno, ako potres dodatno zatrese, moguće je da objekti utonu, nagnu se i takve pojave. Ono što se događa povezano je s činjenicom da se radi o močvarnom, pjeskovitom tlu koje i inače bez potresa u kišnim vremenima pokazuje poplave i slično”, rekao je Kuk i dodao:
“Klizišta su povezana s potresima u smislu da ih potresi dodatno aktiviraju i pojačavaju. Često se inače aktivna klizišta jače aktiviraju zbog trešnje.”
Neponovljiv prirodni eksperiment
Kuk ističe da naši seizmografi nažalost nemaju opremu za detaljno, znanstveno praćenje posljedica potresa:
“Potresi su neponovljiv prirodni eksperiment pa je tendencija kad se aktivira područje, da se to maksimalno iskoristi u smislu da se zablježi sve što može. Naša količina instrumenata je ispod bilo kakve norme, lovimo i analiziramo većinu potresa, ali za kvalitetnija znanstvena istraživanja to je nedostatno. U Italiji je postavljeno više od 2.000 dodatnih instrumenata na područjima pogođenim potresom. Mi nemamo instrumente pa ni ljude koji bi to obavili, to će se u budućnosti pokazati kao šteta.”
