Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je prije tri godine u 6 sati i 24 minute snažan potres magnitude 5,5 prema Richteru, izazvavši velike štete na brojnim građevinama, dok su uznemireni stanovnici u to nedjeljno prohladno jutro izašli na ulice u strahu od novih podrhtavanja tla.
U Novom danu za N1 Branko Kincl, poznati arhitekt, komentirao je proces obnove Zagreba nakon potresa koji je prije tri godine značajno promijenio lice središta glavnog grada. Obnova i dalje zapinje, a Kincl smatra da je dobro što je pod vodstvom Branka Bačića, kao novog ministra graditeljstva, konačno objedinjena.
Kincl kaže kako mu nije posebno draga “nazdravičarska atmosfera koja je zahvatila ljude direktno implementirane u obnovu”.
“Kritičnost naših stručnjaka prema izvršenom treba graditi neku budućnost. Zato mislim da, koliko god u statističkom smislu iznose pozitivne brojke, posebno kod javnih zgrada, sakralnih objekata, što je posebna tema, treba porazgovarati o onome što nije dobro i što treba što prije mijenjati. Obnova je dugoročan proces. Nakon tri godine smo shvatili da treba objedinjeno tijelo voditi obnovu”, govori podsjećajući kako se prije tri godine predlagalo osnivanje zavoda koji bi vodio obnovu, ali je to tada odbačeno.
“Sad kad je novi ministar sve to objedinio, ipak se javlja neka perspektiva”, kaže.
“Što prije počnemo raditi, to je povoljnije za grad. Mi smo danas, u odnosu na potres, još uvijek u obrambenom stavu, obnavljamo postojeće. Grad živi, grad se mijenja, jedne se stvari mora biti svjestan: Grad je struktura od niza objekata u kojemu su oko 80 posto objekata stambeni. Zgrozim se nad tim da se ta stambena obnova prepušta samoobnovi u gradu. U selu se može govoriti o samoobnovi jer je struktura izgradnje i vlasništva tako strukturirana u prostoru…”, pojašnjava.
Kincl kaže i kako je zbornik koji je radio poslao i Ministarstvu i na druge adrese, ali nije naišao na interes ni s jedne strane. “Mogu poručiti: Svaka čast toj dinamici procesa koju je uveo novi ministar. Izuzetno bi bilo važno da se što prije počne s analizom dosad učinjenog. Ta analiza učinjenog, bolje rečeno neučinjenog, bi dala podatke od bitnog značaja da se, ne samo kratkoročno, reguliraju neke stvari u obnovi i da se dugoročno stvore uvjeti za obnovu, ne samo centra grada, nego urbanistički pristup toj obnovi”, govori dodajući da “mi imamo dovoljno resursa za obnovu, ali nismo uspostavili sustav koji bi omogućio izgradnju”.
“Jer obnova je vrsta izgradnje”, govori Kincl.
“Bez arhitekata se kvalitetna obnova gradskog, urbanog prostora, ne može uspješno izvršiti. Vi možete pojedine objekte uspješno obnoviti, ali obnova grada je daleko kompleksniji pojam. Jedna od temeljnih grešaka je da su arhitekti u ovoj obnovi zapostavljeni”, upozorava.
