Što je u cijelom slučaju oko smrti novinara Vladimira Matijanića krivo u pogledu zdravstvenog sustava, koji su krivi koraci bili, koji su se preskočili, a što je u cijeloj priči odrađeno "školski" dala je u podužoj analizi prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med, epidemiologinja na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i zamjenica pročelnice Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku u Školi narodnog zdravlja 'Andrija Štampar'. Objavili su analizu na stranici autograf.hr
Dala je svoje komentare na cijeli slučaj prolazeći kroz isti kronološkim redosljedom i to temeljem informacija koje su objavili mediji, s obzirom da je navela da sa splitskom hitnom službom nema nikakvih iskustva.
"U medijima je navedeno da se g. Matijanić razbolio 2. kolovoza 2022., dakle na radni dan u tjednu kad bi njegov obiteljski liječnik/liječnica trebao raditi ili imati osiguranu zamjenu te bi bilo logično da je to bila prva točka kontakta sa zdravstvenim sustavom. Normalan protokol bi bio da je supruga nazvala liječnicu/ka, opisala što se događa i posavjetovala se o daljem postupku. S druge strane, odabrana obiteljska liječnica/liječnik zna detaljno sve podatke o njegovim kroničnim bolestima, lijekovima, ali i zna je li 'paničar' ili pak ublažava opis tegoba. Temeljem svih podataka bi nadležni liječnik mogao mjerodavno odlučiti je li g. Matijaniću potreban ambulantni pregled, kućna posjeta ili ga je potrebno odmah uputiti na hitan bolnički prijem uz e-uputnicu", navodi u svojoj analizi dr. Nataša Antoljak.
'Loše ako je izostao obiteljski liječnik'
Nastavlja da ne postoji podatak o tome koliki je broj tih poziva stvarno hitan, ali da bi se smanjio broj poziva kada bi liječnici obiteljske medicine mogli češće ići u kućne posjete.
"Oni su ti koji rade procjenu i trijažu koje bolesnike mogu sami riješiti, a koje moraju uputiti dalje ostalim specijalistima ili u bolnicu, često i zbog toga jer nemaju svu bolničku opremu. Da je g. Matijanić bio upućen na taj način, bila bi to drugačija razina komunikacije i uvjerena sam kako kolege iz bolnice ne bi odbili kolegu/kolegicu ako ih upozori na stanje mladog čovjeka kojeg upućuje (jer danas je 50 godina još mladost) i traži bolničko liječenje", navodi prof. dr. sc. Nataša Antoljak.
Nastavlja da joj se čini da je ovdje potpuno izostavljen obiteljski liječnik.
"Drugi ključni moment je što je bolesnik 2. kolovoza 2022. pregledan na infektološkom hitnom prijemu i tamo je učinjena neka dijagnostika o kojoj iz medija ne znamo ništa, a ne zna ni bolesnikova partnerica jer je morala čekati u automobilu. Tada je bolesnik trebao biti klinički pregledan uz RTG pluća i mjerenje zasićenosti krvi kisikom. Pretpostavljam da ga se, s obzirom na dijagnozu prethodne plućne bolesti i na činjenicu da trenutno nema puno COVID-oboljelih, iz predostrožnosti moglo zadržati u bolnici", nastavlja svoju opservaciju.
Dana 9. kolovoza saznajemo da je Matijanić konzultirao imunologa prošli tjedan jer se loše osjećao, a još nije znao da ima COVID. "Osjećajući se loše, bolesnik ponovo traži druge puteve kroz zdravstveni sustav, umjesto da to radi preko liječnice obiteljske medicine", navodi prof. dr. sc. Nataša Antoljak.
Komentira potom da je u daljnjim telefonskim razgovorima ne vidi razloge da bi imunologinja posumnjala da pacijent ima teži oblik COVID-a jer je u to vrijeme temperatura pala zbog uzimanja Lekadola te nije imao problema s disanjem, a bolovi i opća slabost su simptomi koju ima većina COVID bolesnika.
Potom pita, može li se procjena težine bolesti (trijaža) bolesnika raditi telefonom?
'Razgovor opušten i narodski'
"Vrlo je dvojbeno što se bilo koji zdravstveni djelatnik usudio temeljem telefonskog razgovora raditi procjenu težine ovakve bolesti nakon 3. kolovoza. Studente medicine podučavamo kako nikad ne smiju odlučivati o stanju bolesnika bez da ga vide i pregledaju. Iako se za vrijeme pandemije veliki segment zdravstva pretvorio u telefonske konzultacije, jasno je svima da se preglede i procjenu težine bolesti ni sada ne smije provoditi putem telefona. Ovo pogotovo vrijedi sada kad je pandemija tek u fazi blagog uspona i kad zdravstveni sustav nije preopterećen – ni primarna ni bolnička skrb", navodi dalje u svojoj analizi prof. dr. sc. Nataša Antoljak.
Ocijenila je potom slučaj audiozapisa pokojnog Matijanića i liječnika infektologa (4. i 5. kolovoza). "Moram ustvrditi da su, iako je razgovor bio opušten i narodski, oboje liječnika dali točan savjet. Oni su mu ponovili da se, ako nema smetnje disanja ni visoku temperaturu, treba dalje strpljivo liječiti, a tek ako se pogorša da mu treba pomoć. On na telefonu zvuči respiratorno dobro, jer se prilikom razgovora nije čula zaduha niti je kašljao", navodi prof. dr. sc. Nataša Antoljak.
Komentirajući drugi razgovor, ocjenjuje da je neprikladno pitanje medicinarke ima li novinar pulsni oksimetar kojim bi izmjerio razinu kisika.
"Jer mu je ili mogla reći da ga kupi i izmjeri, pa ju ponovo nazove, ali je smatrala da je sve rekla kad mu je savjetovala da zove hitnu pomoć koja će onda postupiti kako treba", navodi u svojoj analizi i nastavila: "Dakle, g. Matijanić je dobio točan savjet da zove hitnu pomoć ako sam ne može s pratnjom doći u bolnicu. Začuđuje me, međutim, da nije znao kako bolnički liječnici ne idu u kućne posjete."
Potom komentira stavove u medijima: "U dijelu medija se zlonamjerno taj dio razgovora proglašava odbijanjem pomoći bolesniku i iskrivljuje se tekst, no jedino što su liječnici mogli dodatno učiniti je da im kažu da sami dođu na hitan infektološki prijem da ga pregledaju."
Znakovi za hitni odlazak u bolnicu
Potom se osvrnula na pojam ”tihe hipoksije” u COVID bolesnika, odnosno manjak kisika. "To je najopasnija pojava u COVID bolesnika, a odmah u početku pandemije obavještavalo se javnost kako je važno ne uputiti se u bolnicu prekasno kad mogu biti u pitanju minute. Naime, bolesnik počne osjećati manjak zraka, osjeti omaglicu, ubrzan rad srca ili ima kratak udisaj te je to znak da hitno treba biti odvezen u bolnicu", navodi.
Potom nastavlja: "Po opisu iz medija, očito je da g. Matijanić 5. kolovoza 2022. nije dobivao dovoljno kisika iz bolesnih pluća koje je napao virus, neposredno prije dolaska hitne pomoći. Plava boja kože i vidljivih sluznica jasan je znak hipoksije... Bolesnik se, kad mu padne parcijalni tlak kisika u krvi, naglo urušava. Tada je spas jedino hitno stavljanje na respirator (ili ecmo uređaj). Ovo pogoršanje je često oko sedmog dana od početka bolesti, no čini se da je kod g. Matijanića to bilo ranije i prilično akutno."
U svom daljnjem razlaganju ovog slučaja kaže da je Matijevića morao nadzirati infektolog zbog njegove povijesti bolesti. Iznijela je da je i zbog svoje autoimune bolesti svakako morao biti cijepljen (a nije bio op.a.)."Prilikom razgovora bolesnika i infektologa, čudno je da taj liječnik nije provjerio u bolničkom informacijskom sustavu detalje o bolesniku s kojim je razgovarao jer je mogao dobiti uvid u prethodne nalaze i dijagnoze, kao i nalaze s pregleda od 2. kolovoza 2022.", također je ocijenila.
'Morala je postojati sumnja na hipoksiju'
Potom kasnije navodi: "Ako liječnik od pratnje sazna da bolesnik ne može samostalno ni do WC-a, a bolesnik nema povišenu temperaturu jer je dobio Lekadol, morao je posumnjati da je to zbog manjka kisika (hipoksije). Trebao je inzistirati na opisu disanja, jer bolesnik sam dovikuje kako ne diše otežano, a pratnja tvrdi da se strašno uspuše pri svakom pomicanju. Prema podacima iz medija, to nije telefonski do kraja komunicirano. To je glavni i jedini bitan znak hitnosti. Liječnik mora znati za tzv. sindrom tihe hipoksije kod COVID-19 kada se odjednom i naglo opće pacijentovo stanje počne pogoršavati."
A onda zaključuje: "Upravo je ovo primjer kako nije dovoljno slušati opis od bolesnika ili pratnje, nego treba inzistirati na pregledu. Ako se nešto takvo rješava telefonski, nužno je ciljano pitati osobu uspuše li se pri minimalnom naporu. Slijepo pridržavanje standardiziranih preporuka o COVID-19 bolesti je štetno. Svakog bolesnika koji traži pomoć treba pojedinačno razmotriti. Ponovo, štetno je slijepo pridržavati se standardiziranih preporuka koje kažu da se osoba s COVID-19 najprije kod kuće treba liječiti pet dana te ako u tom periodu ne bude poboljšanja pa pacijent i ima dalje visoku temperaturu ili jako kašlje, tek tada treba otići liječniku."
Cijelu detaljnu analizu prof. dr. sc. Nataša Antoljak možete pročitati OVDJE.
