Stranački gledano, najviše zastupnica sada ima SDP, osam, HDZ ih ima sedam, HNS šest, Most tri, dvije su zastupnice neovisne, a po jednu imaju HSU, Hrid, Laburisti i stranka Milana Bandića.
Od 23 izravno izabrane zastupnice - 13 ih je bilo s lista koalicije Hrvatska raste (SDP, HNS, HSU i HL), pet iz Mosta, četiri iz Domoljubne koalicije, te jedna zastupnica nacionalnih manjina. Samo jedna zastupnica, HNS-ova Anka Mrak Taritaš, u Sabor je izabrana zahvaljujući preferencijalnim glasovima birača.
Broj zastupnica očekivano se povećao nakon formiranja nove Vlada, naime dio izabranih zastupnika, poput Tomislava Panenića (Most) otišao je u izvršnu vlast, a zamjenila ga je Ružica Vukovac, s druge strane, bivše ministrice poput Vesne Pusić i Milanke Opačić vratile se u saborske klupe.
Sobol: Trend nazadovanja žena na mjestima političkog odlučivanja
Takvo povećanje broja zastupnica ne zadovoljava, međutim, Gordanu Sobol (SDP), dugogodišnju predsjednicu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.
Broj od 23 izravno izabrane zastupnice najmanji je od 2000. godine, podsjeća Sobol i upozorava kako se radi o "definitivnoj stagnaciji", pa i trendu nazadovanja žena na mjestima političkog odlučivanja. Naime, 2000. godine u Sabor su izravno izabrane čak 34 zastupnice, četiri godine kasnije njih 26, a 2007. godine 32 zastupnice.
Sobol ističe da porastu broja žena u politici ne ide u prilog zaključak DORH-a kako ne postoji zakonska osnova za pokretanje prekršajnih postupaka protiv stranka i koalicija koje na kandidacijskim listama nisu imale najmanje 40 posto žena, jer je Ustavni sud ukinuo sankciju za nepoštivanje uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca.
DORH je poručio da nadležnim državnim odvjetništvima neće dostavljati obavijest Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o listama koje nisu ispunile žensku kvotu.
Žene kao loptice za "šutiranje" između Sabora, Ustavnog suda i DORH-a
Žene su postale loptice za "šutiranje" između Sabora, Ustavnog suda i DORH-a, jer nema volje da se problem riješi, ocijenila je Sobol. Predstoji, kaže, voditi bitku unutar stranaka da se zakonima, prije svih izbornim, pitanje zastupljenosti žena riješi na način primjeren 21. stoljeću.
Hrvatski sabor prenosi podatke Interparlamentarne unije po kojima je svjetski prosjek zastupljenosti žena u nacionalnim predstavničkim tijelima 22,7 posto.
U jednodomnim parlamentima ili donjim domovima u svijetu prosjek je 22,8 posto, a u Europi 25,7 posto. Najveća prosječna zastupljenost žena trenutačno je u nordijskim parlamentima (41,1 posto), a najmanja u parlamentima zemalja Pacifika (13,4 posto).
