Potrošnja kokaina, najskuplje droge u Zagrebu, raste više nego ikad prije. Pokazala je to analiza otpadnih voda u glavnom gradu u kojima plovi više kokaina nego ikad prije.
Nije tako samo u Hrvatskoj. Novo europsko izvješće pokazalo je da je kokain na ulicama dostupniji i bolje kvalitete nego ikad. Na zagrebačkim ga ulicama ima čak tri puta više nego prije pet godina. Kvalitetniji je nego ikad i do Hrvata uglavnom stiže iz Južne Amerike.
"Prošla godina je bila rekordna godina po proizvodnji kokaina primjerice u Kolumbiji kao najvećem svjetskom proizvođaču kokaina što će se na neki način uvijek reflektirati i na europsko tržište. Zadnjih nekoliko godina je vidljivo da da je kokain koji dolazi na europsko tržište sve čišči, sve kvalitetniji, da ga sve više ima i sve to prati i lagani pad cijena", kazao je Željko Petković, ravnatelj Ureda za suzbijanje zloporabe droga Vlade RH.
Da je kokain sve popularniji otkrila je analiza otpadnih voda iz pročišćivača u Zagrebu. U ožujku prošle godine prikupljeno je sedam uzoraka vode tijekom sedam dana, a svaki od njih analizirao se u laboratoriju na Institutu Ruđer Bošković.
"Uzorak otpadne vode koji smo prikupili, pojednostavljeno rečeno, vrlo razrijeđeni uzorak urina cjelokupne populacije priključene na taj uređaj. Posebna prednost ovog pristupa je da rezultati koje dobivamo zapravo nam govore o potrošnji doga u praktički realnom vremenu", rekla je Senka Terzić, voditeljica laboratorija za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva.
Kokaina naviše ima u Barcceloni
I Zagreb nije jedini. Otpadne vode analizirale su se u 56 europskih gradova. Kokaina je najviše u Barceloni gdje se dnevno potroši čak 965 miligrama na tisuću stanovnika. U Velikoj Britaniji, u Bristolu 755 miligrama dok u Zagrebu tisuću ljudi dnevno potroši 216 miligrama. A europski grad s najmanje kokaina je finski Turku sa samo 4,7 miligrama.
Da se u siromašnoj Hrvatskoj najskuplje droge troši više nego ikad prije liječnicima nije novost.
"Kroz proširene zjenice, kroz ubrzani srčani rad, kroz aritmiju kroz znojenje. Zatim ima i svoje simptome ponašanja. Čovjek je pun energije, zamišlja neke nestvarne ideje i misli da ima neke moći i da može svašta ostvariti. Komunikacija s njim je ponekad otežana jer njemu su misli jako i brze i ekspandirane", objasnila je Zrinka Ćavar, psihijatrica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" objašnjavajući simptome.
Više se ne kupuje samo na ulici
Prošle godine policija je imala 11.123 zapljene. Zbog droge u džepovima, stanovima i automobilima više od 9 tisuća ljudi zaradilo je prekršajne prijave, a još 2500 i kaznene prijave. Droga se više ne kupuje samo na ulici. I u Hrvatskoj je sve raširenije virtualno tržište.
"Budući da smatraju da je takav način trgovine na neki način za njih povoljniji jer dobiju kvalitetniju robu, a opet se ne izlažu nekakvim rizicima da budu opljačkani, prevareni itd", kaže ravnatelj Ureda za suzbijanje zloporabe droga Vlade RH, Željko Petković.
Sumnjive tvari testiraju se i u laboratoriju na Zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar. Besplatno i anonimno. Uglavnom ih donose zabrinuti roditelji, a trend je i ovdje isti. Martina Bago iz službe za znanost i nastavu Instituta kaže kako je u proteklih godinu dana prikupljeno 60 uzoraka od kojih je otprilike pola bilo pozitivno. Najčešće se radilo o THC-u, amfetaminu i kokainu. Čini se da je od kokaina Hrvatima još uvijek privlačnija marihuana i heroin.
