Mnogo važnije od nove cijene kruha jest hoćemo li svi skupa živjeti dovoljno dobro da ne dramimo oko 50 lipa više ili manje za ovo ili ono.
A za to nam treba jaka ekonomija, jako gospodarstvo, to je pravi problem, problem koji mora riješti cijela Vlada pa ako stvari krenu dobro bit će zaslužna cijela Vlada i osobito premijer, a ako krenu krivo bit će uglavnom kriva potpredjednica Vlade za gospodarstvo i ministrica gospodarstva Martina Dalić.
Ministrica je bila gošća RTL Direkta.
Jesam li dobro raspodijelio zasluge i odgovornost?
"Ipak mislim da niste. Ipak mislim da smo mi tim i da politike koje provodimo jesu naše zajedničke politike pa tako i odgovornost".
Porezna reforma najaktualnija je prva promjena koju priprema vaša Vlada, znate već sve kritike, ali evo danas smo čuli i ovu dosad najžešću od oporbe da je ova reforma ekonomski ubojica?
"Ja bih željela naglasiti da njezine efekte treba promatrati kao cjelinu i u kontekstu našeg glavnog cilja - poticanje rasta, smanjivanje nezaposlenosti, poticanje investicija i bolji životni standard. Ova reforma donosi porezno rasterećenje i kao cjelina ima pozitivne učinke na naš glavni cilj. Kada raspravljamo o pojedinim reformama koje sadrži ta reforma onda je potrebno te mjere ne izvlačiti jednu po jednu, već sagledati cjelinu svih mjera koje u većem broju dotiču svakog građanina i poduzetnika. To je zajednički projekt cijele Vlada".
S druge strane je je kritika da se trebalo ići u radikalniju reformu, osobito po pitanju poreza na dobit, stručnjaci kažu da bi s time potpuno suzbili poreznu evaziju i ostvarili jednaki ili veći prihod?
"Ono što ovdje imamo jest odgovor na višegodišnje podsjećanje da je hrvatsko gospodarstvo izloženo visokom poreznom teretu. Mi u drugom tjednu ove vlade imamo porezno rasterećenje. Ali vas podsjećam na situaciju u kojoj se nalazimo, i dalje imamo javni dug veći od 85 posto, i dalje imamo nezaposlenih iznad 200.000. Zato u okolnostima u kojima živimo, ova reforma predstavlja mjeru za koju procjenjujemo da će dati poticaj najsnažniji u ovom prvom dijelu mandata onome o čemu smo se izjasnili kao glavni cilj".
Osim porezne reforme što Vlada još namjerava konkretno učiniti kako bi potakla ekonomski rast? Što će biti prioritet u Vašem resoru?
"Glavni instrument će biti rasterećenje gospodarstva. Znači, rasterećenje od poreznih troškova, administrativnih barijera, kompliciranih zakonskih odredbi i tereta i troškova koje su gospodarstvu znali proizvoditi neusklađene aktivnosti različitih resora. Kad govorim o svom resoru, to znači da će se njegove aktivnosti nastaviti u tome trendu. Konkretno, u sljedećim tjednima ćemo u proceduru pustiti zakon o javnoj nabavi koji ima potencijal donijeti brojne uštede, nastavit ćemo na aktivnostima za smanjivanje administrativnih barijera, pojednostavljenje zakonodavstva".
Više nitko ne priča o reformama i bolnim rezovovima, znači li to da nam i ne trebaju?
"Teško bih ovakvu poreznu reformu nazvala malim štimanjem. Ovo o čemu govorimo jesu reforme. Reforme se nikako ne mogu izjednačavati s rezovima".
Što je s privatizacijom, u vašem resoru na čekanju je nekoliko hitnih slučajeva koji već imaju i kupce kada će to krenuti?
"Vjerujem da će to ići brže. Premijer je vrlo jasno oblikovao o odnosu vlade prema privatizaciji. Privatizacije strateških infrastruktura i resursa neće biti, ali privatizacija je dobro došao instrument u povećanju efikasnosti poslovanju, povećanju tržišnih udjela..."
Jeste li već razgovarali s ministrom Goranom Marićem, kako on gleda na privatizaciju?
"Kolega Marić je i sam govorio o svojim stavovima o privatizaciji. Ono u čemu se slažemo je da se svi ti procesi moraju izvesti na transparentan način i sukladno procedurama. S ministrom Marićem izvrsno surađujem".
Ina, odnos s Mađarima, predsjednik Nadzornog odbora nekidan je naložio Upravi da ukine Odbor izvršnih direktora, je li to njegova samostalna odluka ili iza toga stoji i Vlada?
"Kao što svi znaju, vlada je dva tjedna u uredu. Odlučivanja na vladi o Ini nije bilo, a Nadzorni odbor djeluje u okviru svojih ovlasti i ja nisam u položaju naređivati u tome smislu".
Kako vidite budućnost Hrvatske - u čemu je naš najveći potencijal, kao turističke, industrijske ili postiindustrijske zemlje?
"I dalje mislim da su najveći kapital Hrvatske njezini ljudi".
Kažu da je Hrvatskoj potrebna Vlada koja je spremna izgubiti izbore jer jedino takava Vlada može donijeti ozbiljne promjene bez sitnih demogoških političkih kalkulacija u koje se na kraju svi politčari zapletu - je li ova vlada spremna izgubiti izbore da bi sutra bilo bolje?
"Ja bih rekla - pustite nas da radimo, da ostvarimo ciljeve koje smo si zadali, a hrvatski građani o tome će zasigurno imati prilike reći sve što misle".
