Pad broja cijepljene djece dogodio se prvi put u 30 godina, jer je procijepljenost od 1980-ih godina kontinuirano rasla, istaknuo je Kaić na skupu u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu.
Procijepljenost pada prije svega u predškolskoj dobi
"Do prije pet godina imali smo procijepljenost djece u predškolskoj i školskoj dobi za sva cjepiva iz obveznog programa cijepljenja iznad 90 posto, a sada ona pada, prije svega u predškolskoj dobi", rekao je Kaić.
Najveći pad procijepljenosti djece protiv ospica, rubeole i zaušnjaka zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a prilično je zamjetan pad i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
"Sve to povećava broj osjetljive djece, prije svega u predškolskoj dobi, što povećava rizik od izbijanja epidemija tih bolesti, kojih već dugo nemamo, a ako su se i pojavile bile su malog obuhvata. Jedino nas izvlači i dalje visoka procijepljenost u školskoj dobi, pa veliki dio djece koja u predškolskoj dobi propuste cijepljenje to nadoknadi kasnije", kaže Kaić.
Pedijatrijski infektolog iz Klinike za zarazne bolesti "Fran Mihaljević" Goran Tešović smatra kako je problem necijepljenja djece "mrvicu prenapuhan", a temelji se na nekim istraživanjima koja nisu u cijelosti objektivna. Prema tim istraživanjima, 10 posto ljudi ne cijepi svoju djecu, a 20 posto razmišlja da ih ne bi trebalo cijepiti protiv svih bolesti koje su u obveznom programu.
"Ti koji oklijevaju vjerojatno još uvijek cijepe djecu, no pitanje je dokle. Činjenica je, prema službenim podacima HZJZ-a, da je za prvu dozu cjepiva protiv zaušnjaka, ospica i rubele u nekim dijelovima Hrvatske, u srednjoj i južnoj Dalmaciji, broj cijepljenih pao na oko 80 posto, a u nekim dijelovima i ispod 80 posto", kaže Tešović.
Najrealnija opasnost od epidemije ospica
Upozorava da je trenutačno najrealnija opasnost od pojave epidemije ospica, jer ta epidemije traje u Rumunjskoj i Italiji. U Rumunjskoj je, navodi, više od 14.000 oboljelih s visokom smrtnosti od 34 umrla, dok je u Italiji više od 4000 oboljelih i dvoje umrlih, a kako su to zemlje u našoj neposrednoj blizini moguć je uvoz bolesti.
Pedijatar Milivoj Jovančević poručuje da je najvažnije roditeljima pružiti sve relevantne informacije i uputiti ih na izvore dodatnih informacija kako bi mogli odgovorno donijeti odluku o cijepljenju djeteta. U njegovoj je ambulanti cijepljeno više od 98 posto od 1600 djece. Ostalo su djeca s teškim kroničnim bolestima, kod kojih se mora pričekati s cijepljenjem, te dvoje-troje zdrave necijepljene djece.
"Meni je važno da su roditelji svjesni rizika ako ne cijepe dijete, odnosno kako izgledaju neke bolesti za koje praktički više ne znamo. Ne treba raditi preveliki 'presing', nije uloga pedijatra nagovaranje nego informiranje, kako bi u partnerskom odnosu donijeli odluku koja je najbolja za dijete", rekao je.
No, veliki je problem ako dijete treba ići u vrtić. "Dijete ne može ići u veliki kolektiv niti se od osoblja koje radi u predškolskim ustanovama može tražiti da preuzmu odgovornost da se dijete razboli", dodaje.
Strahove roditelja izazivaju mediji i internet
Jovančević ističe da strahove roditelja uzrokuju razni mediji i dobrim dijelom internet, jer ljudi ne mogu razlučiti koji su pouzdani izvori informacija. Primjer je autizam, čiju se pojavu pogrešno povezalo sa cijepljenjem, iako je stvarni uzrok drugi.
Upozorava kako je i dosad bilo po jedno ili dvoje djece s ospicama koja su došla iz inozemstva, ali to nije dovelo do epidemije jer su druga djeca zaštićena.
"No, moramo imati na umu da određene skupine ljudi nisu zaštićene od ospica - mlađi od godinu dana, odnosno 300.000 djece, kronični bolesnici i brojna populacija starijih koji se nisu cijepili u mladosti jer tada nije bilo cjepiva", kazao je Jovančević.
Teške nuspojave kod cijeljenja, koje se najčešće spominju kao razlog odbijanja cijepljenja djece, zapravo su iznimno rijetke, a najčešće nuspojave su povišena tjelesna temperatura i bol na mjestu uboda, koje variraju od cjepiva do cjepiva, rečeno je na skupu.
