Obrti rade od kraja travnja, ali posla nema ni blizu kao u vrijeme prije korone.
Postolar Renato Bočak je plaće svojih troje zaposlenika osiguravao uz pomoć Vladinih poticaja. O otkazima ne razmišlja, ali od ponedjeljka Vladinog minimalca više nema. Dalje mu preostaje samo jedno: "Borba za opstanak, borba da stvaramo dohodak. Jako je teško stvoriti radno mjesto. I onda kad otpustite djelatnika, vrlo teško ćete se izvući i doći u situaciju da ga ponovno zaposlite".
Osim epidemije, prodavaonice u centru Zagreba pate i od posljedica potresa. Zgrade su nesigurne, a sve je manje i domaćih i turista. Zato će Hrvatska obrtnička komora za njih tražiti produljenje mjera. No, država može pomagati samo neko vrijeme.
"Ne možete takvu mjeru održavati na dugi rok. Jednostavno morate u nekom trenutku pokrenuti ekonomiju u cjelini, a ne samo pojedine sektore ekonomije'', objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Od prvog lipnja Vladinu subvenciju neće više dobivati oko 500.000 radnika koji nisu zaposleni u turizmu, ugostiteljstvu, prijevozu i organizaciji manifestacija. Bez financijske injekcije iz Banskih dvora očekuje se porast nezaposlenosti, ali i rezanje plaća.
"Kad se zaoštri kriza, a to bi se moglo dogoditi u ljeto ove godine, tada će privatni sektor nastojati smanjiti troškove plaća i zaposlenika. Jedan dio zaposlenika će zadržati, ali će spustiti plaće'', upozorava Novotny.
Koliko će plaće padati, ovisit će o sposobnosti gospodarstvenika da pokrenu pogone u svojim sektorima. Plaće sigurno neće padati u javnoj i državnoj upravi. Ipak, i oni će imati manje nego su očekivali. U pregovorima s ministrom rada Josipom Aladrovićem pristali su odreći se obećanih povećanja plaća u ovoj godini, a on kaže: "Još jednom ću ponoviti da je to jedno kompromisno rješenje na zadovoljstvo svih ovdje i na kraju krajeva uvažila se ta empatija prema ostalim djelovima gospodarstva''.
"Na taj način smo kontrolirali štetu. Nismo prepustili nakon izbora nekoj novoj vladi da nas pozove i da nam uzme sve", kaže Zdravko Lončar, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a RH.
Iako je šest od 11 sindikata javnih službi, uključujući one koji okupljaju liječnike i medicinsko osoblje bilo protiv ove odluke, ostalih pet koji su prihvatili odgodu ima više članova pa se odluka primjenjuje na sve. "Bilo kakvo raskidanje kolektivnih ugovora na jesen bilo bi pravno nasilje Vlade'', kaže Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.
Epidemiija prolazi, gospodarstvo se polagano budi. No, kakve će posljedice na džepove radnika korona ostaviti, pokazat će neizvjesno ljeto pred nama.
