Proglašenje elementarne nepogode stradalima donosi nešto novca iz županijskog i državnog proračuna, ali to je obično sitniš od kojeg si ljudi ne mogu platiti ni krečenje jedne sobe. Pravo riješenje je osiguranje, ali iz nekog razloga to je zadnje rješenje za kojim ljudi posežu. Čak i oni koji od svog imanja žive.
Tako od 180.000 OPG-ova i poljoprivrednih tvrtki, osiguranje plaća samo njih 4 posto, dakle manje od 5000. A kad dođe šteta, ajde državo pomozi.
12 hektara soje, 30 hektara kukuruza i 20ak hektara travnih smjesa - to je Ivanov poljoprivredni imetak u Slavoniji. Ove godine urod će biti jako loš jer suša je sve uništila. Štetu je prijavio u nadi da će se dio njegovog propalog truda ipak refundirati. Nadu polaže u Vladu jer...
"Od županije i općine ne nadam se ničemu. Jesam, podnio sam zahtjev za odštetu, ali tu po običaju nikad ništa nismo dobili, tako da ne vjerujem da će biti i ove godine", kaže Ivan Klasnić.
Na drugoj strani države, u Istri, slična slika - maslinici koje je uništila tuča. Jolanda je svoj urod osigurala, no ni to nije neka sreća.
"Osiguranje isplaćuje samo mali dio sredstava...", žali se JolandaPavlović.
Zbog suše je čak sedam županija proglasilo elementarnu nepogodu. Uz svih pet slavonskih, isto su učinile Zagrebačka i Koprivničko-križevačka. Požar je na isto primorao splitsko-dalmatinskog župana, a ovih dana to će napraviti zadarski župan zbog poplava.
Vremenska prognoza za ovaj tjedan nije obećavajuća pa bi poplave mogle pogoditi i Karlovačku čime bi pola Hrvatske bilo u stanju elementarne nepogode. U zbroju, šteta premašuje milijardu kuna koje država za tu svrhu nema.
"Osiguranje usjeva je jedini način da se nadoknadi šteta u slučaju elementarnih nepogoda. Država ne može pokrivati te štete. Za osiguranje usjeva kroz mjeru 5 osigurano je 150 milijuna kuna, a imamo mogućnosti taj iznos povećati do 400 milijuna kuna", objašnjava ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Ministar kaže kako nije logično očekivati da država sve štete podmiri i poručuje poljoprivrednicima da osiguraju svoja imanja.
"Kad vi poslujete s gubicima vi zapravo nemate mogućnosti prvu premiju uplatiti i veliki dio voćara i povrćara upravo radi toga ne osiguravaju", pojašnjava Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice.
Ivković predlaže da ministarstvo subvencionira rate osiguranja, ali i zaštite od elementarnih nepogoda.
"U suvremenim tehnologijama, a to smo mi upozoravali, nema zapravo elementarne nepogode", kaže Ivković.
Zbog elementarnih nepogoda proizvodnja nekih kultura će se prepoloviti. A to znači veću cijenu.
Kilogram jabuka prošle godine su otkupljivači plaćali od 1,20 do 1,50. Ove godine kilogram istih takvih jabuka plaća se čak i do 3 kune. Međutim, neće zaraditi svi. Veliki broj plodova je oštećen tučom, a otkupljivači ne kupuju robu s greškom.
A veća otkupna cijena znači i veća maloprodajna cijena. Prema nekim procjenama kilogram jabuka bi u trgovinama mogao dosezati cijenu veću od 18 kuna po kilogramu.
