Tim poskupljenjem tarife za besplatnu pravnu pomoć bile bi 50 posto niže od tarifa u "normalnim" postupcima. Primjerice, sastavljanje tužbe i podneska za zakonsko uzdržavanje ili u sporu iz radnog odnosa, ili radi razvoda prema odvjetničkoj tarifi vrijedi 50 bodova. Ako stranka plaća postupak, to znači da će jednu od tih radnji platiti 500 kuna. No, u slučaju besplatne pravne pomoći država će odvjetniku za istu radnju platiti 250 kuna, piše Novi list.
Ipak, u Vladi smatraju kako bi visina boda za pružanje besplatne pravne pomoć trebala sporije rasti, i to s dvije na tri kune, a za konačnu odluku zaslužno će biti mišljenje sindikata i poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću.
Za besplatnu pravnu pomoć proračunom je za ovu godinu osigurano nešto više od 6,8 milijuna kuna, a procjenjuje se kako će građani podnijeti pet do šest tisuća zahtjeva, od čega će biti odobreno četiri tisuće zahtjeva.
Besplatna pravna pomoć počela se primjenjivati od veljače 2009. godine, a na osnovu podataka iz prošle godine smatra se kako će i u ovoj godini 90 posto odobrenih zahtjeva pokrivati zastupanje u sudskim postupcima, odnosno sekundarnu pravnu pomoć.
Lani je za besplatnu pravnu pomoć podneseno 3786 zahtjeva, a odobreno 2555, na što je potrošeno 28 tisuća kuna. Većinom je riječ bila o postupcima zastupanja pred sudom, u preko 1,7 tisuća slučajeva, dok je pred Upravnim sudom besplatno odrađeno 40 slučajeva. U primarnoj pravnoj pomoći građanima je pravni savjet dan u gotovo 250 slučajeva.
Jedan od ključnih problema prenisko utvrđene visine boda je nezainteresiranost odvjetnika, nevladinih udruga i pravnih klinika za pružanje besplatne pravne pomoći, što za sobom povlači i nemogućnost korisnika da ostvare pravo na besplatnu pomoć. To je također i razlog zbog kojeg se predlažu više naknade za ovu godinu, objašnjava Novi list.