Jedna od tema s kojima se Europska unija odlučila uhvatiti u koštac je smanjenje smeća kojeg iz godine u godinu gomilamo sve više. Točnije, smanjenje miješanog komunalnog otpada, s ciljem da građani Europske unije što više otpada odvajaju, kako bi se onaj koji je moguće, reciklirao te ponovo upotrijebio.
Naša kućanstva odavno su postala "mala reciklažna dvorišta". U zgradama nam dijele posebne vreće kako bismo razvrstavali biootpad i plastiku te na taj način smanjili miješani komunalni otpad, dok oni koji žive u kućama, imaju posebne kante za odvajanje otpada.
Sredinom 2021. usvojen je novi Zakon o gospodarenju otpadom, u kojem su jasno definirane neke odredbe oko otpada, pa se tako primjerice temeljem tog zakona, od 1. siječnja zabranjuje stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj laganih plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke između 15 i 50 mikrometara, a o čemu je Net.hr opsežno pisao.
Također, od srpnja 2024. zabranjuju se i proizvodi s čepom ili poklopcem od plastike koji nisu pričvršćeni za proizvod.
"Do 2035. određuju se novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada, 65 posto, i novi niži ciljevi za odlaganje otpada, 10 posto, koji su nastavak ciljeva iz prethodnog Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2013., koji je propisivao ciljeve do 2020. s 50 posto odvajanja i recikliranja komunalnog otpada i smanjenje odlaganja otpada", poručili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za Lider media krajem prosinca
Prema novom zakonu, jedinice lokalne (mjesne) i regionalne (područne) samouprave potpuno su odgovorne za javnu uslugu skupljanja komunalnog otpada, a u slučaju nepoštovanja odredbi Zakona određene su i kazne, pa primjerice ako JMPS i Grad Zagreb nisu osigurali uvjete i provedbu mjera gospodarenja otpadom mogu se kazniti u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna.
Dio gradova povisio cijene
Hoće li zbog svega toga poskupjeti cijena odvoza otpada i na koji način? Upravo je to jedna od gorućih tema i u gradu Zagrebu, gdje se već neko vrijeme šuška o poskupljenju cijena odvoza otpada, s čime građani nikako nisu zadovoljni. Gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je poskupljenje za one građane koji otpad ne odvajaju. No, na koji će način riješiti taj problem i kako će se regulirati odvajanje otpada u Zagrebu, tek treba vidjeti.
Iz gradskih krugova doznajemo pak da je gradska vlast odustala pred Božić pustiti na e-Savjetovanje tu odluku, a razlog su navodno dodatne konzultacije s resornim ministarstvom.
Situacija nije drugačija niti u ostalim hrvatskim gradovima. Krajem listopada 2021. godine, definirane su nove cijene odvoza otpada u Velikoj Gorici. Odnosno, definirana je nova cijena "obvezne minimalne javne usluge". Direktor VG Čistoće Ivan Rak pojasnio je da fiksna cijena uključuje usluge sakupljanja i odvoza miješanog, biorazgradivog, reciklabilnog te glomaznog komunalnog otpada; preuzimanja komunalnog otpada u reciklažnim dvorištima i u izdvojenim spremnicima za odvojeno sakupljanje otpada; kao i predaje miješanog, reciklabilnog i biorazgradivog komunalnog otpada na zbrinjavanje ovlaštenim osobama, pisao je 01 portal.
Određena je cijena u iznosu od 56 kuna koja se može umanjiti za 7 kuna za korisnike kategorije kućanstvo te cijena u iznosu od 70 kuna za korisnike koji nisu u kategoriji kućanstvo. Pravo na umanjenje cijene obavezne minimalne javne usluge ostvaruju obiteljske kuće ako kompostiraju biootpad u domaćinstvu te stambene zgrade koje tijekom kalendarske godine koriste zajedničku uslugu odvoza glomaznog otpada.
"Odlukom se postiže ujednačenost cijene za sve korisnike radi pružanja jednake kvalitete usluga na cijelom području grada, a čime se osigurava ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvaliteta pružanja javne usluge kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu", rekao je Rak.
U Varaždinu rastu cijene od proljeća
O novim cijenama odvoza smeća priča se naveliko i u Varaždinu, a građani tog grada na poskupljenje mogu računati od proljeća. Krajem 2021. godine, održana je konferencija za medije na kojoj je uz gradonačelnika Nevena Bosilja i zamjenika gradonačelnika Miroslava Markovića, govorio i direktor Čistoće Zoran Svetec. Svetec je u izlaganju rekao da je varaždinska Čistoća imala gubitak od 2 milijuna kuna prošle godine.
"Temeljem zakona doći će do izjednačavanja cijena za domaćinstva u kućama i u zgradama. Tako će primjerice u kućama bez odvoza biootpada cijena skočiti sa sadašnjih 60,78 kuna na 70,06 kuna što je oko 15 posto, a u kućama s odvozom biootpada cijena će porasti za 8 posto. Svim tim mjerama želi se postići da Čistoća posluje transparentno i pozitivno, te da svojim građanima pruži kvalitetnu uslugu“, rekao je Svetec, dodajući da će uz porast cijena doći i do povećanja broja odvoza plastike, papira i biootpada.
Iako niz gradova redefinira cijene, negdje se one ipak neće dirati. Primjerice, u Bjelovaru, gdje nam je gradonačelnik Dario Hrebak rekao kako do poskupljenja nije došlo niti neće doći.
Veliko kašnjenje
Bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović smatra da jedinice lokalne samouprave u pravilu jako kasne, novi zakon nije donio ništa spektakularno. Zakoni, dodaje, postoje od prije. "Međutim, mnoge jedinice lokalne samouprave su to primijenile na jedan posve neobičan način, a što je najbolje, i država je to stimulirala, posebno na način kako su financirane posude od fonda prije tri godine", veli Dobrović u razgovoru za Net.hr.
"To znači da su išli graditi sustave odvojenog prikupljanja koji nisu kompletni i ne tvore cjelinu. A što čini cjelinu, što nedostaje? To su mjesta gdje se taj odvojeni prikupljeni otpad zbrine – to su kompostane, koje su nekomplicirani sustavi, to je nešto što je poznato i jeftino za izgraditi", kaže. "Ako idete odvojeno prikupljati biootpad, a nemate mjesto gdje ćete to zbrinuti, onda nešto nije u redu s vama. To je potpuni izostanak logike", mišljenja je bivši ministar, koji smatra da je zagrebačka situacija simptomatična u tom pogledu.
"Imate rezultat takve izgradnje sustava da se na javnom natječaju javi netko i da su cijene 1300, 1400, 1500 kuna po toni, iako je to jedna banalna obrada", kaže, dodajući da je to suludo, iako napominje da za prikupljanje biootpada treba imati dozvole, što otvara prostor za manipulaciju. "To bi koštalo daleko manje o vlastitom aranžmanu i time proizvodite kompost, a od jedne tone nastane 450 kilograma komposta koji u trgovačkom centru košta pa barem kunu po kilogramu. To nije bajka, na Krku postoji takav slučaj gdje od biootpada proizvode izvrstan kompost, i u Prelogu i na još par mjesta", pojašnjava nam Slaven Dobrović.
'Silna neuspješnost ministra'
"I sada dođe novi zakon, oni se bave vrećicama. Vrećice su ispale kao nešto što će sada biti u žiži interesa i središtu rasprave i time se pokazuje neka angažiranost ministra i državne politike, umjesto da ga se prozove za silnu neuspješnost što je zaustavio sve javne pozive pripremljene 2017. europskim novcem, gdje su bili pripremljene što kompostane što sortirnice, odvojeno prikupljanje i vage za sva odlagališta", kaže Dobrović.
Sve je to, dodaje, još 2017. moglo biti napravljeno, a napravljeno je tek 2019. godine tako komplicirani način. "Rezultat je neuspješnost i sad smo mi u jednoj shizofrenoj situaciji“, govori Dobrović.
Što se tiče Zagreba koji je također u problemima zbog gospodarenja otpadom, Dobrović ističe da ga čudi „da je gradonačelnik odlučio uglavnom ne činit ništa“.
"Moram priznati da sam očekivao da će biti puno aktivniji, da će doista promijeniti politiku i način upravljanja tim gradskim resursom. On zasada nije napravio ništa. Nije se odredio niti oko tog centra za gospodarenje otpadom, nije hitno išao naći lokaciju za sortirnicu", nabraja Slaven Dobrović, zaključujući da je sve skupa jedno „veliko razočaranje“.
