Kako već uz Vladine mjere stižu najave novih poskupljenja pitali smo se što možemo učiniti već danas za manje režije sutra.
U pametnoj kuhinji Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) zbrajali smo potrošnju uređaja koji se ne gase u primjerice četveročlanoj obitelji.
Prva na redu bila je perilica rublja.
"Kad imamo pranje na 60 stupnjeva vidimo da je zagrijavanje vode dulje i ova površina ispod zelene krivulje je najveća i platit ćemo najviše", kaže Hrvoje Pandžić iz Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a u Zagrebu.
Isto vrijedi i za sušilicu rublja ili perilicu posuđa.
"Sve što u sebi ima neki grijač kao električni bojler, perilica rublja, sušilica ili sušđerica to su veliki potrošači", govori.
Tako i tosteri, pegle za kosu, fenovi - svi troše preko kilovata.
"Kilovat sat je kad trošite jedan kilovat tijekom sat vremena. Ako je klima jedan kilovat potrošili ste jedan kilovat na sat, a on košta 1.30, po noći duplo jeftinije", tvrdi.
Kako klime troše i do pet kilovata po satu, one su zapravo najveći potrošači u kućanstvu, pa je na njima najlakše uštedjeti. Veliki su potrošači i indukcijske ploče, no za razliku od plina koji vatru rasipa i na zagrijavanje posude i okoline, one su usmjerene na sadržaj lonca pa su i učinkovitije. Frižider troši 100 wata ali radi cijelu godinu no i njegova potrošnja ovisit će o temperaturi koju mora održavati.
"Najbolje je staviti od 1 do 6 na najnižu brojku. Nije dobro da ga držimo otvoprenog, ili ako je nešto tek skuhano da to ohladimo inače povećamao temperaturu pa on mora hladiti", navodi Pandžić.
Pećnicu ugasiti koju minutu ranije, električni roštilj također jer oni će ionako još neko vrijeme grijati. Štedjeti se pomalo može na svemu.
"Današnji monitori troše manje od 100 vata, nije isto jer crna ili bijela pozadina, ljudi koji strastveno o tome brinu imaju crnu pozadinu u wordu ili Googleu što utječe na cijenu", kaže dalje Pandžić.
No u konačnici je pitanje isplati li se paziti na apsolutno sve.
"Smatram da je to previše fiskalnog razmišljanja u odnosu na cijenu", govori Zagrepčanin Zdravko.
"Manje kuham manje jedem. Ne peglam složim. Nije to velika stavka, ali ima za jednog piceka", dodaje Božica.
I doslovno, uštedjeti se može 10 - 15 posto ili tridesetak kuna na mjesec.
"Tržište električne energije funkcionira tako da najprije stavljamo u pogon obnovljive izvore neregije, za plinske elektrane morate kupiti plin", naveo je Pandžić.
A smanjenjem ukupne potrošnje izbacuju se prljavi izvori, objašnjava profesor. Plinske su elektrane najhskuplje, a određuju cijenu za sve ostale pa su i računi za struju veći.
