Vijesti su i dobre i loše, kako za koga. Naime, porezno rasterećenje, koje bi trebalo dovesti do povećanja raspoloživog dijela dohotka, najviše će osjetiti građani s visokim plaćama. Manji porast neto dohotka imat će oni s nižim plaćama, dok će građani koji primaju minimalac i dalje primati istu svotu, jer na njega ionako ne plaćaju porez ni prirez, piše Glas Slavonije.
Primjerice, zaposlenik s minimalnom plaćom od 3120 kuna neće doživjeti nikakve promjene nakon povećanja neoporezivog dijela dohotka. Osoba koja prima bruto plaću od 5000 kuna, s olakšicom na jedno dijete, ima neto plaću od 4000 kuna. Nakon najavljenih poreznih promjena, plaća te osobe iznosit će 4015 kuna.
S druge strane, radnik koji primaju neto plaću od 7000 kuna, s olakšicom na jedno dijete, nakon poreznih izmjena primat će plaću od 7460 kuna. Zaposlenik koji prima neto plaću od 15.000 kuna, nakon poreznog rasterećenja primat će 15.900 kuna plaće.
Najavljeno i rasterećenje plaća
Kako kaže Marić, cilj cjelovite porezne reforme jest povećanje raspoloživog dohotka i snižavanja troškova gospodarstvu i kućanstvima. Tehnički ministar financija najavio je i rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3750 kuna, proširenje poreznih razreda, snižavanje najviše stope poreza na dohodak s 40 na 36 posto, koje će se primjenjivati na dohotke iznad 20 tisuća kuna.
Posljednja mjera, kojom bi plaće značajnije rasle onima s najvišim plaćama, želi se povećati dohodak visokoobrazovanih ljudi deficitarnih struka, kao što su liječnici, inženjeri i IT stručnjaci, koji u znatnom broju napuštaju Hrvatsku, objasnio je Marić.
Najavljeno je i smanjivanje opće stope poreza na dobit s 20 na 18 posto - za poljoprivrednike, obrtnike i male poduzetnike čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi tri milijuna kuna, porez na dobit iznosio bi 12 posto.
Smanjit će stopu PDV-a, ali tek nakon što poraste BDP
Buduća Vlada namjerava smanjiti i stopu PDV-a za jedan postotni bod, ali tek nakon većeg rasta BDP-a. Marić je istaknuo kako će se pritom redefinirati dobra i usluge na koje se primjenjuje niža stopa PDV-a pa bi se mogla uvesti niža stopa na neke komunalne usluge poput isporuke električne energije. Time bi se snizili troškovi kućanstvima te građanima iz najugroženijih skupina. Buduća vlada planira i na desetke izmjena u poreznom sustavu, koji planiraju učiniti razumljivijim i prohodnijim.
Ministar Marić planira da bi se sa ovim primjenom navedenih prijedloga zakona počelo od 1. siječnja 2017. godine.
Mjera koja ide na ruku bogatima
Ekonomist Ljubo Jurčić tvrdi kako najavljena porezna promjena nipošto nije socijalna mjera, jer pomaže samo onima s najvišim plaćama.
'To ni u kojem slučaju nije socijalna mjera, ne znam čemu služi osim što će bogati postati još bogatiji. Etički gledano, dohodak u pravilu služi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba', podsjeća Jurčić te dodaje kako nema potrebe za smanjivanjem poreza na dobit poduzećima, jer se na taj način neće povećati proizvodnja i zaposlenost, nego će samo doći do preraspodjele dobiti u korist poduzetnika.
'To je pogrešna ekonomska mjera. Poduzetnik neće povećati proizvodnju zbog manjeg poreza. Povećat će je rastom isplativih narudžbi. Snižavanje poreza na dobit za male poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike na 12 posto izgleda lijepo kao mjera za olakšavanje davljeničkog stiska, ali nije rješenje. Poljoprivrednici trebaju sigurnu narudžbu, isplative otkupne cijene i sigurnu naplatu. Kada to imaju, onda nije problem pošteno platiti porez. Ovo smanjivanje poreza na dobit poljoprivrednicima, zajedno s povećanjem neoporezivog dijela plaće, izgleda mi kao “potkusurivanje” naroda, kako bi se skrenula pažnja s osnovnog pitanja - povećanja proizvodnje, zaposlenosti i povećanja dodane vrijednosti. Ni jedna od mjera koje je ministar spomenuo nije usmjerena na rješenje ovog našeg glavnog problema. Ne govori se kako će se povećati proizvodnja i zaposlenost, nego kako će se iz postojeće zaposlenosti i plaća manje uzimati. A i to je manje uzimanje kratkoročno, jer opet će država, porezni obveznici, na ovaj ili onaj način račune morati platiti. Zaključno, mjere fiskalne reforme na prvi pogled izgledaju logične, ali će proizvesti vjerojatno više štete nego koristi bez drugih mjera koje će biti isključivo usmjerene prema povećanju proizvodnje, dodane vrijednosti i zaposlenosti', zaključio je Jurčić.
