EOS grupa predstavila je pregled navika plaćanja u Europi - kasni se s plaćanjem svakog petog računa, ili se isti uopće ne plati, što izravno ugrožava poslovanje svake sedme tvrtke. Ispitanici očekuju dodatno pogršanje brojki.
Kada je riječ o Hrvatskoj, gotovo svaki četvrti građanin kasni s
plaćanjem nastalih obveza ili ih uopće ne podmiruje, a nove
zakonske mjere potencijalno bi mogle dodatno utjecati na
produljenje vremena potrebnog za podmirenje računa.
Istraživanje, koje EOS grupa donosi 11 godinu zaredom, pokazuje
da se u Hrvatskoj dugovi prosječno podmiruju 21 dan nakon isteka
roka za plaćanje.
Građani račune plaćaju brže nego tvrtke
Građani svoje obveze podmiruju brže nego poslovni korisnici. Tako oni uz odobrenih 38 dana za plaćanje, koriste još dodatna 22 dana za podmirenje obveza, odnosno u prosjeku im je potrebno 60 dana. Građani pak, nakon isteka roka plaćanja, koji u prosjeku iznosi 27 dana, s plaćanjem obveza kasne oko 18 dana tj. ukupno 45 dana.
Gotovo trećina hrvatskih tvrtki odlučila je povisiti cijene svojih usluga, što je, tumače, izravna posljedica nemogućnosti naplate svojih potraživanja.
U odnosu na prošlu godinu, kod građana je zabilježen porast nenaplativih potraživanja za 25 posto (ove godine 5 posto, prošle godine 4 posto nenaplativih).
U Hrvatskoj s vanjskim partnerima za upravljanje potraživanjima surađuje čak 40 posto tvrtki te uspijevaju oporaviti gotovo 10 posto prihoda, što nas svrstava u sami europski vrh po pitanja povrata prihoda. Napred je vidljiv i kod korištenja digitalnih tehnologija, gdje su hrvatske tvrtle natprosječne odnosno koristi ih trećina tvrtki.
Prosječni dužnik duguje 135.000 kuna, a najveći broj dužnika duguje teleoperaterima
Prema podacima FINA-e, krajem srpnja bila su blokirana su
22.622 poslovna subjekta koji su dugovali 11,73 milijarde
kuna, odnosno 318.521 građanin koji duguje 43,29 milijarde kuna -
ukupno dugovanje blokiranih tako iznosi više od 55 milijardi
kuna.
Najveći broj građana i dalje ima dug prema teleoperaterima, njih
nešto više od 160.000.
Posjetimo, krajem srpnja na snagu je stupio Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama temljem kojeg je izvršen otpis dugova fizičkim osobama do 10.000 kuna glavnice, plus kamate. Riječ je o dugovima prema državi, jedinicima lokalne i područne samouprave ili pravnim osobama koje su s njima povezane.
Oprost duga je temeljem nogo Zakona izvršen za 150.474 građana čime je u potpunosti deblokiranjih njih 6.248. Ukupan iznos otpisanih dugova s kamata premašuje 1,3 milijarde kuna.
Život iznad vlastitih mogućnosti
Prosječan dug građana je 135.000 kuna, iz čega je moguće zaključiti kako će većina njih, osim onih kojisu potpuno deblokirani, i dalje ostati u blokadi.
Strukturu zaduživanja do 20.000 kuna uglavnom čine dugovanja prema kartičarskim kućama ili telekomima. Drugim riječima, riječ je o življenju iznad vlastitih mogućnosti odnosno neodgovornom financijskom ponašanju.
Ističe se kako je zakonske mjere trebalo usmjeriti prema stvarnim socijalnim kategorijama, odnosno oko 32.000 građana koji primaju socijalne naknade, a koji čine 10 posto ukupnog broja blokiranih građana.
EOS Istraživanje EPP 2018_Hrvatska by vesna_gubo on Scribd
