Od početka epidemije do početka rujna u Hrvatskoj je gotovo 27 tisuća slučajeva bolovanja zbog samoizolacije.
Iako se prema preporukama HZJZ-a nakon 14 dana i prije povratka na posao trebaju testirati samo oni iz zdravstvenog i sustava socijalne skrbi, testove traže i drugi poslodavci.
Iako više nisu zarazni, ti testovi su mahom pozitivni, pa zaposlenici ostaju na bolovanju. Jesu li testovi preosjetljivi?
Jedna liječnica obiteljske medicine zbog koronavirusa imala je itekako posla u Ivankovu. Jedna njezina pacijentica koronu je preboljela još u srpnju, vratila se na posao, ali je još pozitivna.
"Sad u devetom mjesecu je trebala na jedan zahvat u bolnicu ići. Trebala je napraviti test na koronavirus. Napravila je test i test je pozitivan. Nije mogla ići na zahvat, zahvat je odgođen za mjesec dana i ona će ponovno morati napraviti test", rekla je Ljiljana Ćenan, liječnica obiteljske medicine.
Druga je pak napravila šest testova da bi došla do dva uzastopno negativna. Radi u Domu za starije i samo negativna može na posao.
"Poslodavci su ti koji su zabrinuti i žele da se njihov zaposlenik ipak testira prije povratka. Jednostavno nemaju povjerenja u te preporuke HZJZ-a da je taj zaposlenik siguran za vratiti na posao i da više nije zarazan", kazala je Ćenan.
Prema preporukama, prije povratka na posao trebaju se testirati samo zdravstveni djelatnici i zaposlenici sustava za socijalnu skrb. Drugi ne trebaju, ali neki poslodavci traže. Na bolovanjima ostaju dulje od planiranog.
Prošle godine bilo ih je 468 422, ove godine u istom periodu, dakle od ožujka do početka kolovoza ih je 116 000 manje. Od početka epidemije do početka rujna gotovo 27 000 bolovanja je zbog samoizolacije. Najviši mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme je 4257 kuna.
"Ono što je sada stav epidemiološke struke da nakon samoizolacije od 14 dana nije potrebno testiranje, što se tiče senzitivnosti samih testova. U svijetu je velika rasprava je li ova vrsta PCR testiranja adekvatna, odnosno je li presenzitivna", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo objašnjavaju, testovi koji se koriste su molekularni i dijagnosticiraju dio virusne čestice, odnosno genom.
"Taj genom može zaostati i dva mjeseca, 63 dana i više po znanstvenim istraživanjima. Osoba može biti pozitivna, ali ne mora biti infektivna. Pokazalo se da otprilike nakon 15 dana otpočetka simptoma - manje od 5 posto se može dokazati ta infektivna virusna čestica. Dakle manje od 5 posto bi bilo zarazno", izjavila je Sunčanica Ljubin Sternak s Odjela za molekularnu mikrobiologiju NZJZ-a Dr. Andrija Štampar.
U samoizolaciju se najprije krenulo s 28 dana, pa 21 i za sad 14.
"Ide se prema smanjenju dana samoizolacije. Naravno da je to poželjno da se utvrdi na nekoj multinacionalnoj razini. Za nas je važno da Europska Unija oko toga zauzme stav, da nema jedna država jedno mjerilo, druga drugo. Isti je virus i više-manje su isti ljudi", kazao je Davor Božinović, načelnik Stožera civilne zaštitek Republike Hrvatske.
Baš kako su na početku pri ulasku u samoizolaciju građani epidemiologe zvali s brojnim pitanjima, sada ih zovu na izlasku.
