Vjernik - tako se na pitanju o vjeri izjasnilo 61 posto stanovnika općine Zmijavci. Sad, problema ne bi bilo da su oni jedini koji su pitanje krivo shvatili, ali priča nam jedan od popisivača iz zadarskog predjela - daleko je od toga.
"Zapravo bi odgovarali na vjeroispovijest da su Hrvati", govori nam jedan popisivač iz zadarskog predjela.
Stvar je u tome, objašnjava nam Stjepan Šterc - da u sastavljanju pitanja za popis stanovništva nije bio angažiran niti jedan demograf.
"Tu opcije nije trebalo uopće otvorit. Oni se sad vade da je to nekakav zakonski uvjet. Naravno da to nije zakonski uvjet niti je to tražio Eurostat", kazao je Šterc.
A nije vjeroispovijest jedina bunila ljude. Pitanje od 5 redova o naknadi u novcu ili naturi dovodila je do toga da su ljudi govorili stavi kako su riješili i drugi, priča nam popisivač ili bi samo vikali ne, ne, dalje.
"Ti su ljudi na neki način ispali nezaposleni, iako je na kraju opet bilo pitanje zaposlenja. Evo taj dio meni još uvijek nije jasan. Gdje nema neke osobe u slučaju da ne živi tu mi bi trebali sami procijeniti kvadrate tog objekta i zaključivali koliko soba ima ta kuća bez da uđemo unutra. Došao sam ispred, pogledao kuću i otprilike stavite kvadraturu i broj soba", kazao je popisivač.
Čujemo prigovore da neki ljudi uopće nisu popisani, da cijele obitelji nisu popisane; pa tome pribrojimo probleme s aplikacijom koja se rušila. Postavlja se pitanje mogu li rezultati uopće biti ispravni?
"Garantiram da smo prikupili podatke, obradili i objavili ih i da su svi podaci koji su objavljeni točni i relevantni", kazala je Lidija Brković, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.
A ispadnu li podaci zaista točni i relevantni to za sada najviše mijenja manjinama. Primjerice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje su i Česi i Srbi kojih više nema 5 posto izgubili pravo na mjesto zamjenika župana.
"Pozicija nam je omogućavala vidljivost, međusobnu informiranost i na neki način most između regionalne uprave i češke nacionalne manjine. Moramo sjesti i napraviti dubinsku analizu po svim naseljima da vidimo je li bilo kakvih nelogičnosti", kazala je Tanja Novotny Golubić, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije iz redova češke nacionalne manjine.
Je li onda popis za izbore kriv prema kojem je samo Srba lani bilo 870 više.
"Ljudi su se javljali da ih nitko nije obišao, da ih nitko nije pitao vezano uz popis stanovništva s obzirom da su to ruralne sredine, sela koja su bila ratom pogođena. Imamo i dosta ljudi koji se ne žele izjasniti", kazao je Saša Lukić, zamjenik župana Bjelovarsko-bilogorske županije iz redova srpske nacionalne manjine.
U Vukovaru je srpska nacionalna manjina spala na manje od trećine stanovništva, pa je u pitanje dovedeno korištenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma. Iako se radi o običajnom pravu koje se ne ukida samo tako SNV neslužbeno najavljuje reakciju.
Šterc je komentirao što mogu napraviti oni koji nisu zadovoljni ili tvrde da nisu popisani te kazao da ti ljudi ne mogu osporiti popis stanovništva.
A da je svijet idealan sve se u Vukovaru, ako se pita ustavne stručnjake koji se zasad ne bi petljali u problematični popis, moglo riješiti kao u Istri, običnom promjenom statuta.
