U nacrtu zaključka Europskog vijeća stoji kako ovo političko tijelo poziva na zatvaranje pretpristupnih pregovora do kraja lipnja 2011. godine, i to zbog "postignutog napretka i pozitivne ocjene Europske komisije". Takav zaključak je prihvaćen, no službena potvrda će doći nakon 16 sati.
U Bruxellesu se, naime, održava drugi dan sastanka Europskog vijeća, predsjednika država i vlada zemalja EU, koji bi trebali i službeno odlučiti da su pristupni pregovori s Hrvatskom gotovi te da se do kraja 2011. godine može potpisati ugovor o pristupanju. Hrvatska bi trebala postati 28. članica EU 1. srpnja 2013. godine, nakon što se provede ratifikacija pristupnog ugovora u zemljama članicama EU.
Hrvati se 'ohladili' od EU
Inače, svim zemljama nekadašnjeg komunističkog bloka, koje su u EU primljene u zadnjih deset godina, točnije 2004. i 2007. godine, pregovori su trajali kraće nego Hrvatskoj. Zbog činjenice da su se pojedine reforme unutar Unije pokazale neučinkovitima ili nepoželjnima za pojedine članice, straha da hrvatska politika nije isposlovala korist za hrvatsku stranu nakon što postane članica Unije, podrška ulasku u EU godinama je opadala. Političke elite, koje se u zadnjem desetljeću slažu da ulasku u EU nema alternative, strahuju da ta podrška neće moći premašiti potrebnih 50 posto na referendumu o prijemu koji će uslijediti nakon potpisivanja pretpristupnog ugovora.
Pregovori oko ukupno 33 poglavlja trajali su pet godina i osam mjeseci, a Hrvatskoj je najviše problema činilo poglavlje 23. o pravosuđu i ljudskim pravima, koje je podrazumijevalo punu suradnju s Haškim sudom, obračun s korupcijom i zaštitu prava manjina. Problema je bilo i sa slovenskom blokadom pristupnih pregovora, koji su završili dogovorom o arbitraži oko granice na moru i kopnu.
Problemi su se događali i unutar same Unije. Naime, zbog proširenja EU na Rumunjsku i Bugarsku, kao i financijskog kolapsa članica poput Grčke, Portugala i Španjolske, pojedine su zemlje EU iskazivale otpor prema daljnjem proširenju na Hrvatsku. Ali, pravosuđe je svih ovih godina ipak predstavljalo najveći problem.
Odluka će biti objavljena na konferenciji nakon summita
No, konačno, nakon što je sredinom svibnja ove godine iz krugova inače vrlo kritične povjerenice za pravosuđe Viviane Reding stigla informacija da će povjereniku za proširenje Stefanu Füleu preporučiti zatvaranje kritičnog poglavlja pregovora s Hrvatskom, ostalo je malo sumnje da su pregovori gotovi.
Po završetku summita EU u Bruxellesu, na kojem će biti donesena politička odluka o prijemu, premijerka Jadranka Kosor sastat će se s nizom dužnosnika saveza. Primjerice, s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem, predsjednikom Europske komisije Joséom Manuelom Barrosom i premijerom države koja predsjeda Unijom, mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Zatim bi trebala biti održana zajednička konferencija za novinare na kojoj će biti objavljena odluka Europskog vijeća.
Kosor: Pokazali smo snagu, odlučnost i znanje
Kosor je, inače, u petak imenovana u Bruxellesu za potpredsjednicu svjetske grupacije demokršćanskih stranaka Demokršćanske internacionale (CDI) te je tom prigodom komentirala kako su pretpristupni pregovori s EU-om bili puni uspona i padova.
"Sad smo ponosni. Na ovom sastanku je zapljeskano Hrvatskoj jer smo pokazali snagu, odlučnost i znanje", kazala je Kosor.
Austrijski parlamentarci o završnici hrvatskih pregovora s EU
Hrvatska će od sredine 2013. biti članica EU-a, rekao je austrijski potkancelar i ministra vanjskih poslova Michael Spindelegger u srijedu na sjednici Glavnog odbora za Europsku uniju austrijskog Parlamenta u Beču, prenosi agencija VLM.
Govoreći o pregovaračkoj završnici Europske unije s Hrvatskom, Spindelegger je razložio mogući hodogram ulaska naše zemlje u Uniju, iz austrijskog kuta gledanja.
"Može se polaziti od toga da će pregovori biti zaključeni 30. lipnja, već u jesen ili do kraja godine moglo bi doći do potpisivanja ugovora i početka ratifikacijskog procesa", ustvrdio je austrijski potkancelar i čelnik Narodne stranke (ÖVP).
Osvrnuvši se na europske ambicije ostalih zemalja Zapadnog Balkana, Spindelegger je rekao kako su Srbija, Crna Gora i Makedonija "na dobrom putu".
Vanjskopolitički glasnogovornik ÖVP-a, bivši austrijski kancelar Wolfgang Schüssel je rekao kako ulazak Hrvatske u EU znači "zeleno svjetlo za cijelu regiju". Izrazio je uvjerenje da će balkanska regija biti zadovoljna tek kad će velike države s tog područja pripadati EU.
Šef Kluba zastupnika ÖVP-a Karlheinz Kopf je istakao veliki doprinos bivše austrijske ministrice vanjskih poslova Ursule Plassnik u hrvatskom približavanju EU.
Čelnik ultradesničarske Slobodarske stranke (FPÖ) Heinz - Christian Strache je zatražio da se nuklearka Krško kao tema uključi u pregovaračku završnicu EU s Hrvatskom.
Spindelegger mu je odgovorio da za tim nema potrebe jer je Hrvatska vlasnica samo polovice NE Krško, koja se nalazi u Sloveniji, koja je članica EU, pa će stoga biti kao i sve ostale europske nuklearke podvrgnuta obveznom Unijinom "stres-testu".
Vezani članci:
arti-201106070231006 arti-201105190891006 arti-201106030077006 arti-201106230245006 arti-201106100010006
